Naslov
Pouzdanost prognoznih metoda u predviđanju paleži cvata voćaka zaraženih bakteriom Erwinia amylovora.
(Evaluation of the forecasting models for predicting blossom blight on fruit trees infected by Erwinia amylovora.)

Autori
Cvjetković, Bogdan ; Halupetski, Edyta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasnik zaštute bilja br.1 Sažetci 43. semibnata zaštite bilja / Maceljski, Milan - Zagreb : Zadružna štampa, 1999, 37-38

Skup
43. seminar iz zaštite bilja

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.02.1999. - 11.02.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prognozni modeli, Erwinia amylovora
(forecasting, Erwinia amylovora)

Sažetak
POUZDANOST PROGNOZNIH METODA U PREDVIĐANJU PALEŽI CVATA VOĆAKA ZARAŽENIH BAKTERIJOM Erwinia amylovora- Bakterijska palež se ubraja u najdestruktivnije bolesti jabuke i kruške. Bolest se manifestira sušenjem cvatova, listova, izboja, grana a na kraju i čitavih biljaka, domaćina ovog patogena. Najvažniji domaćini su vrste iz rodova: merale (Amelanchier spp.), japanske dunje (Chaenomeles spp.), dunjarice (Cotoneaster spp.), gloga (Crataegus spp.), dunje (Cydonia spp.), japanske mušmule (Eriobotrya spp.), jabuke (Malus spp.), mušmule (Mespilus spp.), glogovca (Pyracantha spp.), kruške (Pirus spp.), oskoruše (Sorbus spp.) i Stranvaesia spp. Nova saznanja pokazuju da i šljiva (Prunus salicina) može biti domaćin, pa u budućnosti treba i o tome voditi računa. U Hrvatskoj je ova bolest utvrđena već 1995. godine. U istočnoj Slavoniji iskrčeno je i spaljeno 199.432 stabla jabuka, 142.479 stabla krušaka, 198 stabala dunja i 152 stabla mušmula. Kako je unatoč poduzetih mjera bolest i dalje prisutna, to je potrebno organizirati zaštitu. U integriranom pristupu uključena su i prskanja baktericidima. Kako je kod nas registrirano nekoliko fungicida za ovu namjenu to je ispunjen zakonski preduvjet za provođenje zaštite. Međutim, potrebno je odrediti optimalne rokove kako bi se prskanja provela pravovremeno. Na taj način bi se polučio maksimalno mogući uspjeh, smanjili nepotrebni troškovi i zagađenje okoliša. U određivanju optimalnih rokova vrlo su važni klimatski čimbenici, naročito temperatura i vlažnost, ali i oborine, jaki vjetrovi, jaka magla te prisutnost insekata - vektora koji igraju određenu ulogu u epidemologiji. Stoga su oni uzeti u obzir u obje prognozne metode (MARYBLYT™ 4.3, i BIS) kreirane u zemljama koje imaju dugogodišnje iskustvo u borbi protiv ove bolesti. S obzirom da ove metode prognoze nisu ranije korištene u našoj zemlji, bilo je nužno provjeriti ih u našim klimatskim uvjetima. Jedna od ovih metoda trebala bi postati obveza županija u područjima gdje je bolest prisutna, pa bi na taj način Savjetodavna služba mogla dati pravilne upute proizvođačima jabuka i krušaka. S obzirom da postoji opasnost da se uzročnik bolesti prenese i na druga područja Hrvatske, provjerili smo ove metode na nekoliko lokaliteta: Poreč, Osijek, Varaždin, Zagreb, dolina Neretve. Na taj se način i u područjima gdje bolest još nije prisutna može predvidjeti mogućnost njene pojave

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA