Naslov
Coryneum cardinale- uzročnik bolesti čempresa kod nas
(Cause of cypress disease in our country)

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Hortikultura (0018-5337) 47 (1979), 1; 1-2

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
čempres, Coryneum cardinale, Hrvatska
(cypress, Coryneum cardinale, Croatia)

Sažetak
Oryneum cardinale wag.-uzročnik bolesti čempresa kod nas.Čempres (Cupressus sempervirens) vuče porijeklo s brda Irana i Sirije odakle su ga vjerojatno Feničani donijeli u područje Mediterana. Ubrzo se čempres udomaćio i postao sastavni dio flore oko Mediteranskog mora birajući kamenite i dobro drenirane terene. Takav izbor staništa i suho podneblje navode se kao razlog zbog kojeg čempresi rijetko pobolijevaju od gljivičnih bolesti. Tek 1928. god. Wagener je opisao u Kanadi oboljenje koje uzrokuje gljiva Coryneum cardinale (Wag.). Bolest je opisana gotovo u svim mediteranskim zemljama Francuskoj (1944), Italiji 1951), Grčkoj (1963), Španjolskoj (1969), a sada je konstatirana i u nas. Vjerojatno je gljiva postojala i prije u našim krajevima, ali su se prošle godine jače manifestirali simptomi. Čini se da je do jačeg napada došlo nakon oštećenja izazvanih od mraza u 1976. godini u području od Rijeke do Pule i u unutrašnjosti Kastavštine. Prve infekcije najčešće se javljaju na mladim granama u pazuhu grane ili na deblu na mjestima iz kojih izrastaju grane. Prvi vidljivi znaci su nekoliko kapi smole koja curi s inficiranih mjesta. Opreznim podizanjem smole vidjet ćemo da je to mjesto nešto tamnije od okolne zdrave kore. Ispod kore tkivo je također tamno. Lučenje smole obično zapažamo u proljeće ili u jesen. Vidljiva nekrotska zona postepeno se proširuje, najčešće uzdužno, a manje u širinu. Međutim, u slučaju da nekrotska zona obuhvati granu u obliku prstena, dolazi do promjene boje od tamnozelene preko slamnatožute do crvenkaste i potpunog sušenja grane. Infekcija se širi od gornjih grana prema donjima, a kiša je jedan od najvažnijih vektora na samome stablu. Na deblu dolazi do pucanja kore tako da se vidi golo drvo koje luči enormnu količinu smole. Smola koja se cijedi po rubovima pukotina, jedna je od glavnih karakteristika oboljenja, pa nam može poslužiti kao gruba orijentacija kod dijagnoze. Kada dođe do zaraze većeg broja grana, čitavo se stablo može osušiti. Coryneum cardinale parazitira samo na kori, samo u nekim slučajevima (mlade grančice) prelazio je hifama u dio ksilema. U proljeće biljka se opire prodoru parazita stvarajući barijeru plutastih stanica oko zaraženog mjesta i na taj se način odijeli zdravi dio od inficiranoga. Kod osjetljivih speciesa rast micelija je brži nego rast zaštitne barijere pa dolazi do sušenja izboja i grana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA