Pregled bibliografske jedinice broj: 1089421
Homo neanderthalensis
Homo neanderthalensis, 2020., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1089421 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Homo neanderthalensis
Autori
Bencerić, Veronika
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
17.09
Godina
2020
Stranica
37
Mentor
Franjević, Damjan
Ključne riječi
Homo neanderthalensis ; klima pleistocena ; anatomija hominida ; nenadertalski geni
(Homo neanderthalensis ; Pleistocene climate ; hominid anatomy ; Neanderthal genes)
Sažetak
Homo neanderthalensis je živio na prostoru Euroazije u ranom i srednjem pleistocenu (prije 250000 - 35000 godina). Cilj ovog seminarskog rada je utvrditi osnovne karakteristike ove vrste. Neandertalci su se razvili na prostoru Europe iz ranijih hominina (Homo heidelbergensis u ranom pleistocenu prije 400000 godina). S time da najveći broj nalaza potječe iz perioda srednjeg pleistocena. Za taj period karakteristične se periodične izmjene glacijala i interglacijala s klimatskim i ekološkim promjenama. Karakterizira ih robusna građa s kraćim udovima i masivnim torzom. Imaju izdužene lubanje s velikim kranijalnim volumenom i jakim nadočnim izbočenjem. Neandertalci su živjeli u malim, izoliranim populacijama s ukupnom veličinom populacije ne većom od 3000 jedinki. Živjeli su u špiljama ili u privremenim nastambama na otvorenom prostoru blizu izvora vode, hrane i materijala. Neandertalci su bili spretni u izradi kamenog oruđa koje se često nalazi na arheološkim nalazištima u asocijaciji s kostima. Bili su vješti lovci čija se prehrana uglavnom sastojala od mesa velikih životinja. Namjerno su pokapali svoje mrtve. U zapadnoj Aziji (i kasnije u Europi) došlo je do kontakata i križanja neandertalaca i modernih ljudi koji su izašli iz Afrike. Današnji moderni ljudi neafričkog porijekla nose 1- 4% neandertalskih gena u svom genomu. Ti geni uglavnom imaju ulogu u imunosustavu i pigmentaciji i vjerojatno su modernim ljudima dali prednost prilikom adaptacije na nove ekološke uvijete i patogene.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Damjan Franjević
(mentor)