Naslov
Praćenje bolesnika s klasičnim Hodgkinovim limfomom nakon liječenja – suvremena saznanja i nedoumice. Pregled literature
(Autologous stem cell transplantation in refractory and relapsed diffuse large B cell lymphoma – a single sentre experience)

Autori
Milunović, Vibor ; Mišura Jakobac, Karla ; Planinc- Peraica, Ana ; Ostojić Kolonić, Slobodanka

Izvornik
Liječnički vijesnik (0024-3477) 138 (1-2). pp. 47-53 (2016); 47-53

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
Hodgkinova bolest – dijagnoza, liječenje, patologija ; Protutumorski kombinirani kemoterapijski protokoli – terapijska primjena, neželjeni učinci ; Tumorski recidiv – dijagnoza ; Sekundarni tumori, primarni – patologija ; Stopa preživljenja ; Praćenje bolesnika – metode ; Pozitronska emisijska tomografi ja ; Računalna tomografi ja ; Srčane bolesti – etiologija ; Plućne bolesti – kemijski izazvane ; Bleomicin – neželjeni učinci
(Hodgkin disease – diagnosis, pathology, therapy ; Antineoplastic combined chemotherapy protocols – adverse effects, therapeutic use ; Neoplasm recurrence, local – diagnosis ; Neoplasms, second primary – pathology ; Survival rate ; Population surveillance – methods ; Tomography, X-ray computed ; Positron-emission tomography ; Heart diseases – etiology ; Lung diseases – chemically induced ; Bleomycin – adverse effects)

Sažetak
Cilj je ovoga preglednog rada prikazati suvremeno stajalište struke, ali i prijepore u svezi s medicinskom skrbi za bolesnike s klasičnim Hodgkinovim limfomom u prvoj remisiji. Većina bolesnika s klasičnim Hodgkinovim limfomom izliječena je prvom linijom terapije i u nastavku je važan medicinski pristup radi otkrivanja mogućeg relapsa. Pregledom literature nismo našli jednoznačne smjernice za rutinsko praćenje bolesnika slikovnim metodama, tj. kompjutoriziranom tomografijom ili pozitronskom emisijskom tomografijom. Prema dokazima u literaturi, otkriće asimptomatskog relapsa nije povezano s poboljšanim ishodom liječenja. Za sada se može smatrati da su standardne kliničke i radiološke metode ­dostatne za praćenje ovih bolesnika. Kasne toksičnosti uzrokovane mnogim lijekovima i zračenjem znatno pridonose morbiditetu bolesnika. To uključuje pojavu sekundarnih solidnih malignoma (ponajprije karcinoma pluća i dojke) i hematoloških ­ neoplazma koštane srži te pojavu benignih toksičnosti kao što su poremećaji funkcije štitnjače, fertiliteta i kardiovaskularnih bolesti. Usprkos obilju literature i smjernica za praćenje ovih bolesnika nakon završetka liječenja, za sada ne postoje rezultati prospektivnih istraživanja koji bi pružili temelj zasnovan na dokazima za nove smjernice i preporuke. Smatramo da otkrivanje kasne toksičnosti treba biti prilagođeno pojedinačnom bolesniku, sukladno specifičnom liječenju i kasnijem utjecaju te toksičnosti na mogući morbiditet u ovih bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA