Naslov
MLADI S PROBLEMIMA KOCKANJA – KOLIKO KOCKAJU I KAKO VIDE INDUSTRIJU IGARA NA SREĆU
(YOUTH PROBLEM GAMBLERS – THEIR FREQUENCY OF GAMBLING AND THE PERCEPTION OF THE GAMBLING INDUSTRY)

Autori
Ricijaš, Neven

Izvornik
Klinička psihologija (1847-3172) 13 (2020), 1-2; 47-62

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kockanje, igre na sreću, adolescenti, industrija igara na sreću, ovisnost o kockanju
(gambling, adolescents, gambling industry, gambling addiction)

Sažetak
Iako formalnom zakonom zabranjeno, kockanje maloljetnika, kao i posljedični razvoj štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem, a koje vode simptomima ovisnosti o kockanju, i u Hrvatskoj i u većini drugih zemalja zapadnog društva, zaokupljaju pozornost mnogih stručnjaka i znanstvenika u području mentalnog zdravlja. Svrha ovog rada je istražiti razlike u učestalosti kockanja mladih s obzirom na razinu razvijenih štetnih psihosocijalnih posljedica, te specifično njihovu percepciju dostupnosti i pristupačnosti igrama na sreću u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovao prigodni uzorak od N=615 muških srednjoškolaca iz Zagreba i Splita (Mdob=16, 16 ; SDdob=1, 21) svih triju vrsta obrazovnih programa, od prvog do završnog razreda srednje škole. Uz osnovne sociodemografske varijable, u istraživanju je korišten Upitnik aktivnosti kockanja, Subskala opće mjere ozbiljnosti problema povezanih s kockanjem (GPSS) te Upitnik percepcije industrije igara na sreću. Za ostvarivanje ciljeva, uz deskriptivnu i korelacijsku statistiku, korištene su parametrijske i neparametrijske metode inferencijalne statistike (ANOVA/Kruskal-Wallisov test s pripadajućim post-hoc testovima). Rezultati pokazuju da mladi koji prema GPSS-u imaju visoku razinu štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem (tzv. crveno svjetlo) sve igre igraju učestalije, a posebno visoko-rizične kao što su sportsko klađenje i igre na automatima. Također, percipiraju igre dostupnije maloljetnicima usprkos zakonskim zabranama i mišljenja su da bi država trebala propisati nižu dob (maloljetništvo) za legalno uključivanje u igre na sreću u Hrvatskoj. Rezultati jednoznačno upućuju na intenzivnije rizično ponašanje mladih koji su razvili psihosocijalne probleme povezane s kockanjem, te njihovu liberalniju percepciju industrije igara na sreću, kao i percepciju o većoj pristupačnosti pojedinim igrama. Zaključno se rezultati stavljaju u kontekst dosadašnjih istraživanja o učestalosti kockanja mladih u Hrvatskoj, kao i posrednom značaju utjecaja tržišta igara na sreću na stavove mladih i normalizaciju ove rizične industrije s obzirom na tako izraženu dostupnost i pristupačnost u našoj zemlji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

POVEZANOST RADA