Pregled bibliografske jedinice broj: 1088795
Modeli logopedske terapije: komparativna analiza hrvatskog i europskog konteksta
Modeli logopedske terapije: komparativna analiza hrvatskog i europskog konteksta // Klinička psihologija, 13 (2020), 1-2; 5-19 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1088795 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Modeli logopedske terapije: komparativna analiza hrvatskog i europskog konteksta
(Models of Service Delivery: A Comparative Analysis of Croatian and European
Contexts)
Autori
Pavičić Dokoza, Katarina ; Matić, Ana ; Kuvač Kraljević, Jelena
Izvornik
Klinička psihologija (1847-3172) 13
(2020), 1-2;
5-19
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
logopedska terapija ; izravni i neizravni modeli ; Upitnik za logopede ; komparativna analiza
(speech-language therapy ; direct and indirect models ; Practitioner Survey ; comparative analysis)
Sažetak
Logopedsku terapiju čini niz aktivnosti o kojima je potrebno unaprijed promišljati, a terapijski bi pristupi i modeli trebali počivati na teorijskim činjenicama i znanstveno utemeljenim dokazima. U Hrvatskoj još uvijek manjka istraživanja o načinima rada logopeda, metodama podrške koje primjenjuju i čimbenicima koji određuju strukturu terapije. U skladu s time, svrha je ovoga rada bila prikupiti spoznaje o terapijskim modelima koji se primjenjuju u radu s djecom s razvojnim jezičnim poremećajem (RJP), a cilj je ispitati zastupljenost izravne i neizravne terapije u logopedskom radu te provesti korelacijsko ispitivanje radi utvrđivanja čimbenika koji utječu na odluku o primjeni određenoga modela. Rezultati su pokazali da u Hrvatskoj i dalje prevladava izravan model rada te da manji dio logopeda u svoj rad uključuje treću stranu, najčešće roditelje. U tom se smislu logopedi u Hrvatskoj ne razlikuju od onih u Europi. Nije dobivena povezanost između sustava rada i modela pružanja usluga, ali je dobivena granično značajna negativna povezanost između većeg radnog iskustva i odabira kombiniranih modela. Nije utvrđena ni povezanost djetetove dobi, vrste i jakosti poremećaja s načinom rada. Podatci o niskoj zastupljenosti neizravne terapije upućuju na potrebu dodatne edukacije logopeda o njezinim prednostima i nedostatcima te načinima njezine implementacije. Nepotvrđivanje povezanosti između niza ispitanih varijabli upućuje na potrebu za dodatnim promišljanjem o čimbenicima koji usmjeravaju logopedski rad.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Logopedija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb,
Poliklinika SUVAG