Naslov
Anarhija kao tema filozofije odgoja
(Anarchy as a Topic of Philosophy of Education)

Autori
Čurla, Leonardo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.09

Godina
2020

Stranica
IV+22

Mentor
Krznar, Tomislav

Neposredni voditelj
Rogošić, Silvia

Ključne riječi
anarhija, odgoj i obrazovanje, autoritet, skriveni kurikulum
(anarchy, education, authority, hidden curriculum)

Sažetak
Živimo u svijetu u kojemu se djeca od samog rođenja upoznaju s društvenom hijerarhijom. Kao odgajatelji često se susrećemo s dilemama kada je u pitanju dječja sloboda, kako reagirati u određenim situacijama te kako će to utjecat na dječji razvoj. Ovaj rad sagledava anarhiju kao temu u filozofiji odgoja, preispituje mjerodavnost autoriteta i daje moguća rješenja na postavljena pitanja. U radu se detaljno argumentira teza da u današnje vrijeme zapravo postoji premalo anarhije u odgojno-obrazovnom sustavu. Naime, u odgojno-obrazovnim institucijama veliku ulogu uz službeni ima i skriveni kurikulum pomoću kojeg odgajamo djecu da ostanu dijelom sistema u kojemu su rođeni te prenose vrijednosti istog na buduće naraštaje. To stvara začarani krug iz kojeg društvo teško pronalazi izlaz. Analizira se i svrha odgoja i obrazovanja te se pokušava dati odgovor na pitanje da li odgojno-obrazovne institucije služe isključivo u svrhu postizanja određenih društvenih ciljeva. Pritom se suvremeni odgojnoobrazovni sustav uspoređuje s onim koji kritizira Ivan Illich sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Budući da se uz anarhiju često vežu riječi poput „kaosa“, zadaća rada je i smanjiti predrasude društva prema anarhiji te raspraviti različite poglede na odgoj i obrazovanje. Zaključak ovog rada jest da svrha odgoja i obrazovanja ne bi trebala biti isključivo povezana s određenim društvenim ciljevima (ekonomskim i političkim napretkom), već bi odgoj i obrazovanje primarno trebalo služiti razvoju potencijala svakog pojedinca te omogućavati da svako dijete prepozna svoj vlastiti potencijal te da se razvije u pojedinca koji je slobodan, neovisan i sposoban kritički razmišljati (kao što su to zagovarali i filozofi poput Illicha), što bi onda za posljedicu imalo i društveni razvoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA