Naslov
Uloga medicinskih knjižničara u promicanju zdravstvene pismenosti
(The role of medical librarians in promoting health literacy)

Autori
Pavelić, Arijana ; Fijucek, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
14. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica - Knjižnice: kamo i kako dalje? / - , 2015, 12-13

Skup
14. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica - Knjižnice: kamo i kako dalje?

Mjesto i datum
Lovran, Hrvatska, 13.05.2015. - 16.05.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
zdravstvena pismenost, medicinska knjižnica
(health literacy, medical library)

Sažetak
Zdravstvena pismenost (engl. health literacy) definira se kao stupanj do kojeg je pojedinac sposoban pronaći, obraditi i razumjeti osnovne zdravstvene informacije i usluge potrebne za donošenje odgovarajućih zdravstvenih odluka. Tri su ciljne razine zdravstvene pismenosti: funkcionalna, interaktivna i kritička. Na funkcionalnoj razini zdravstvene pismenosti pojedinac posjeduje temeljna znanja i vještine koje mu omogućavaju da razumije i slijedi jednostavne zdravstvene upute i preporuke. Na interaktivnoj razini napredna znanja i vještine omogućavaju pojedincu da aktivno sudjeluje u donošenju odluka o vlastitom zdravlju dok kritička zdravstvena pismenost omogućava pojedincu kritičko razmatranje zdravstvenih informacija, poboljšanje osobnih i društvenih kapaciteta i razumijevanje društvene, političke i ekonomske razine zdravlja i zdravstva. Prema hrvatskim zakonima, pacijent ima pravo na potpunu informiranost odnosno točno obavješćivanje i poduku o svim pitanjima koja se tiču njegova zdravstvenog stanja, na način koji mu je razumljiv s obzirom na dob, obrazovanje i mentalne sposobnosti. Različita istraživanja upozoravaju na zabrinjavajući podatak da gotovo polovica bolesnika ne razumije ono što im liječnik govori. Potpuno ili djelomično nerazumijevanje zdravstvenih preporuka glavni je razlog njihova neprovođenja ili pogrešnog provođenja, što izravno dovodi od otežanog, produženog ili neuspješnog liječenja. Zdravstvena informacija, usmena ili pismena, mora biti prezentirana na način koji osigurava njezino pravilno i nedvosmisleno razumijevanje. Sve veći naglasak na zdravstvenu skrb usmjerenu ka bolesniku, potreba za bolje informiranim i educiranim bolesnikom, percepcija zdravstvene pismenosti kao preduvjet ostvarivanja tzv. »proaktivne P4 medicine« (engl. predictive, preventive, personalized, participatory) pruža jedinstvenu priliku medicinskim knjižničarima da zajedno sa zdravstvenim djelatnicima aktivno rade na promicanju zdravstvene pismenosti i edukaciji bolesnika. U radu se navode primjeri iz prakse kako medicinski knjižničari koristeći specifična znanja i vještine u identifikaciji, odabiru, prezentaciji i diseminaciji medicinskih informacija, mogu pomoći u unaprjeđenju zdravstvene pismenosti kreiranjem pisanih edukativnih materijala koji bolesnicima pružaju jasne, relevantne i razumljive zdravstvene informacije radi bolje informiranosti o prevenciji i liječenju bolesti te promociji zdravlja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA