Pregled bibliografske jedinice broj: 1088136
Depopulacija dubrovačke povijesne jezgre: promjene u kretanju i strukturi stanovništva
Depopulacija dubrovačke povijesne jezgre: promjene u kretanju i strukturi stanovništva, 2020., doktorska disertacija, Poslijediplomsli doktorski studij Povijest stanovništva, Dubrovnik
CROSBI ID: 1088136 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Depopulacija dubrovačke povijesne jezgre: promjene
u kretanju i strukturi stanovništva
(Depopulation of Dubrovnik historic core: changes in
population movement and structure)
Autori
Prohaska Vlahinić, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Poslijediplomsli doktorski studij Povijest stanovništva
Mjesto
Dubrovnik
Datum
20.06
Godina
2020
Stranica
329
Mentor
Ipšić, Irena
Ključne riječi
povijesna jezgra Dubrovnika ; depopulacija ; povijesna demografija ; broj stanovnika ; strukture stanovništva ; starenje stanovništva ; mjere revitalizacije ; povijesne jezgre dalmatinskih gradova ; Split ; Šibenik ; Zadar
(historical core of Dubrovnik ; historical demography ; population size ; population structure ; revitalisation measures ; historical centres of the Dalmatian cities ; Split ; Šibenik ; Zadar)
Sažetak
U doba najvećeg prosperiteta Dubrovačke Republike povijesna jezgra bila je jedino administrativno, političko, društveno, trgovačko i stambeno središte. Kroz tisućljetnu povijest Dubrovnika broj stanovnika Grada i Republike ovisio je o društveno-političkim okolnostima, pa su politički mirne i povoljne godine dovodile do demografskog rasta, dok su godine obilježene ratovima, nemirima, epidemijama te elementarnim nepogodama uzrokovale pad stanovništva. No na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće Dubrovnik se susreće s potpuno novim izazovima koji zahtijevaju žurnu revitalizaciju i očuvanje života unutar povijesne jezgre kojoj prijeti potpuno iseljavanje stanovništva. Depopulacija stanovništva stare gradske jezgre poseban je zamah dobila u posljednjih pet desetljeća 20. stoljeća, a očituje se kroz kontinuirano iseljavanje stanovnika i veliki pad prirodnog prirasta. Više je razloga za to. Uslijed modernizacije i promjena u načinu života, mnogim je stanovnicima stara gradska jezgra postala neatraktivna za život, dok je uslijed razvoja turizma na dubrovačkom području, zbog svoje atraktivnosti, postala turističko središte u kojem danas prevladavaju turističke i ugostiteljske djelatnosti, bez osnovnih sadržaja za lokalno stanovništvo. Također, mnogi su stanovnici svoje stanove prodali ili adaptirali i pretvorili ih u apartmane za izdavanje brojnim turistima koji posjećuju Dubrovnik. Spomenuti gospodarski i društveni procesi odrazili su se i na kretanje stanovništva, uzrokujući goleme promjene u njegovoj strukturi, dovodeći do iseljavanja i drastičnog porasta stanovništva starijih dobnih skupina. S obzirom da je proces depopulacije unutar dubrovačke povijesne jezgre već odavno detektiran, ali nije temeljito istražen, godine 2011. provedena je anketa sastavljena od četiri dijela, s ciljem utvrđivanja demografske slike njezinih preostalih stanovnika. Uz rezultate provedene ankete iz 2011. godine, rad se temeljio na raznim vrelima, od arhivskih i statističkih do sekundarnih vrela kao što su podaci koje su za razne svrhe proizvele gradske vlasti i Crkva, koji su također bili temelj za izradu početne baze podataka kako bi se moglo pristupiti anketiranju stanovništva. Rad je u velikom dijelu bio terenski, a rezultat popraćen brojnim tabelarnim i grafičkim prikazima. Komparativna metoda je nezaobilazna, pogotovo u onim dijelovima rada koji prikazuju kretanje stanovništva kroz povijest, određuju uzroke depopulacije i pokušavaju dubrovačku staru jezgru uklopiti u širi kontekst kretanja stanovništva sličnih povijesnih jezgara u drugim dijelovima Hrvatske. Komparativnom metodom uspoređivala su se demografska kretanja u dubrovačkoj povijesnoj jezgri s onima u povijesnim jezgrama Splita, Zadra i Šibenika. Ti su gradovi odabrani jer imaju očuvana svoja povijesna središta, njihov razvoj nakon Domovinskog rata također počiva na turizmu, pa su i oni važne turističke atrakcije na dalmatinskoj obali. Stoga se danas pod utjecajem masovnog turističkog razvoja i splitska i zadarska i šibenska povijesna jezgra, suočavaju s demografskim gubicima i starenjem stanovništva te kontinuiranim iseljavanjem stanovništva u druge dijelove gradova i okolice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Dubrovniku,
Sveučilište u Zagrebu