Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1088136

Depopulacija dubrovačke povijesne jezgre: promjene u kretanju i strukturi stanovništva


Prohaska Vlahinić, Ana
Depopulacija dubrovačke povijesne jezgre: promjene u kretanju i strukturi stanovništva, 2020., doktorska disertacija, Poslijediplomsli doktorski studij Povijest stanovništva, Dubrovnik


CROSBI ID: 1088136 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Depopulacija dubrovačke povijesne jezgre: promjene u kretanju i strukturi stanovništva
(Depopulation of Dubrovnik historic core: changes in population movement and structure)

Autori
Prohaska Vlahinić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poslijediplomsli doktorski studij Povijest stanovništva

Mjesto
Dubrovnik

Datum
20.06

Godina
2020

Stranica
329

Mentor
Ipšić, Irena

Ključne riječi
povijesna jezgra Dubrovnika ; depopulacija ; povijesna demografija ; broj stanovnika ; strukture stanovništva ; starenje stanovništva ; mjere revitalizacije ; povijesne jezgre dalmatinskih gradova ; Split ; Šibenik ; Zadar
(historical core of Dubrovnik ; historical demography ; population size ; population structure ; revitalisation measures ; historical centres of the Dalmatian cities ; Split ; Šibenik ; Zadar)

Sažetak
U doba najvećeg prosperiteta Dubrovačke Republike povijesna jezgra bila je jedino administrativno, političko, društveno, trgovačko i stambeno središte. Kroz tisućljetnu povijest Dubrovnika broj stanovnika Grada i Republike ovisio je o društveno-političkim okolnostima, pa su politički mirne i povoljne godine dovodile do demografskog rasta, dok su godine obilježene ratovima, nemirima, epidemijama te elementarnim nepogodama uzrokovale pad stanovništva. No na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće Dubrovnik se susreće s potpuno novim izazovima koji zahtijevaju žurnu revitalizaciju i očuvanje života unutar povijesne jezgre kojoj prijeti potpuno iseljavanje stanovništva. Depopulacija stanovništva stare gradske jezgre poseban je zamah dobila u posljednjih pet desetljeća 20. stoljeća, a očituje se kroz kontinuirano iseljavanje stanovnika i veliki pad prirodnog prirasta. Više je razloga za to. Uslijed modernizacije i promjena u načinu života, mnogim je stanovnicima stara gradska jezgra postala neatraktivna za život, dok je uslijed razvoja turizma na dubrovačkom području, zbog svoje atraktivnosti, postala turističko središte u kojem danas prevladavaju turističke i ugostiteljske djelatnosti, bez osnovnih sadržaja za lokalno stanovništvo. Također, mnogi su stanovnici svoje stanove prodali ili adaptirali i pretvorili ih u apartmane za izdavanje brojnim turistima koji posjećuju Dubrovnik. Spomenuti gospodarski i društveni procesi odrazili su se i na kretanje stanovništva, uzrokujući goleme promjene u njegovoj strukturi, dovodeći do iseljavanja i drastičnog porasta stanovništva starijih dobnih skupina. S obzirom da je proces depopulacije unutar dubrovačke povijesne jezgre već odavno detektiran, ali nije temeljito istražen, godine 2011. provedena je anketa sastavljena od četiri dijela, s ciljem utvrđivanja demografske slike njezinih preostalih stanovnika. Uz rezultate provedene ankete iz 2011. godine, rad se temeljio na raznim vrelima, od arhivskih i statističkih do sekundarnih vrela kao što su podaci koje su za razne svrhe proizvele gradske vlasti i Crkva, koji su također bili temelj za izradu početne baze podataka kako bi se moglo pristupiti anketiranju stanovništva. Rad je u velikom dijelu bio terenski, a rezultat popraćen brojnim tabelarnim i grafičkim prikazima. Komparativna metoda je nezaobilazna, pogotovo u onim dijelovima rada koji prikazuju kretanje stanovništva kroz povijest, određuju uzroke depopulacije i pokušavaju dubrovačku staru jezgru uklopiti u širi kontekst kretanja stanovništva sličnih povijesnih jezgara u drugim dijelovima Hrvatske. Komparativnom metodom uspoređivala su se demografska kretanja u dubrovačkoj povijesnoj jezgri s onima u povijesnim jezgrama Splita, Zadra i Šibenika. Ti su gradovi odabrani jer imaju očuvana svoja povijesna središta, njihov razvoj nakon Domovinskog rata također počiva na turizmu, pa su i oni važne turističke atrakcije na dalmatinskoj obali. Stoga se danas pod utjecajem masovnog turističkog razvoja i splitska i zadarska i šibenska povijesna jezgra, suočavaju s demografskim gubicima i starenjem stanovništva te kontinuiranim iseljavanjem stanovništva u druge dijelove gradova i okolice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Sveučilište u Dubrovniku,
Sveučilište u Zagrebu

Profili:

Avatar Url Irena Ipšić (mentor)

Avatar Url Ana Prohaska (autor)

Citiraj ovu publikaciju:

Prohaska Vlahinić, Ana
Depopulacija dubrovačke povijesne jezgre: promjene u kretanju i strukturi stanovništva, 2020., doktorska disertacija, Poslijediplomsli doktorski studij Povijest stanovništva, Dubrovnik
Prohaska Vlahinić, A. (2020) 'Depopulacija dubrovačke povijesne jezgre: promjene u kretanju i strukturi stanovništva', doktorska disertacija, Poslijediplomsli doktorski studij Povijest stanovništva, Dubrovnik.
@phdthesis{phdthesis, author = {Prohaska Vlahini\'{c}, Ana}, year = {2020}, pages = {329}, keywords = {povijesna jezgra Dubrovnika, depopulacija, povijesna demografija, broj stanovnika, strukture stanovni\v{s}tva, starenje stanovni\v{s}tva, mjere revitalizacije, povijesne jezgre dalmatinskih gradova, Split, \v{S}ibenik, Zadar}, title = {Depopulacija dubrova\v{c}ke povijesne jezgre: promjene u kretanju i strukturi stanovni\v{s}tva}, keyword = {povijesna jezgra Dubrovnika, depopulacija, povijesna demografija, broj stanovnika, strukture stanovni\v{s}tva, starenje stanovni\v{s}tva, mjere revitalizacije, povijesne jezgre dalmatinskih gradova, Split, \v{S}ibenik, Zadar}, publisherplace = {Dubrovnik} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Prohaska Vlahini\'{c}, Ana}, year = {2020}, pages = {329}, keywords = {historical core of Dubrovnik, historical demography, population size, population structure, revitalisation measures, historical centres of the Dalmatian cities, Split, \v{S}ibenik, Zadar}, title = {Depopulation of Dubrovnik historic core: changes in population movement and structure}, keyword = {historical core of Dubrovnik, historical demography, population size, population structure, revitalisation measures, historical centres of the Dalmatian cities, Split, \v{S}ibenik, Zadar}, publisherplace = {Dubrovnik} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font