Naslov
Rizični i zaštitni aspekti partnerskih odnosa tijekom pandemije
(Risk and protective factors for intimate relationships during the pandemic)

Autori
Kamenov, Željka ; Mehulić, Jasmina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
22. Dani psihologije u Zadru - knjiga sažetaka / Burić, Irena ; Banai, Benjamin ; Macuka, Ivana ; Šimić, Nataša ; Tokić, Andrea ; Vidaković, Marina - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2020, 41-41

ISBN
978-953-331-305-4

Skup
22. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.10.2020. - 03.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
COVID-19 ; partnerski odnosi ; dijadno nošenje sa stresom ; psihičko zdravlje
(COVID-19 ; intimate relationships ; dyadic coping with stress ; mental health)

Sažetak
Prema brojnim empirijskim pokazateljima, kvalitetni parterski odnosi doprinose psihičkom zdravlju i osobnoj dobrobiti, a njihova je zaštitna uloga vidljiva kako u situacijama svakodnevnih stresora, tako i prilikom izvanrednih destabilizacijskih događaja poput pandemije koronavirusa. S obzirom na mjere #ostanidoma, zanimalo nas je kako su se sa stresom izazvanim pandemijom i snažnim potresom nosili parovi koji su bili razdvojeni, a kako oni koji žive zajedno te kako je to povezano s njihovim psihičkim zdravljem. Upitnik o iskustvima u partnerskim odnosima za vrijeme pandemije ispunilo je preko 700 sudionika, od kojih je 5% u istospolnoj vezi. Većinu su činile žene (N = 639, 85%) i visokoobrazovane osobe (N = 400, 53%). Raspon dobi sudionika je od 18 do 83 godine, s prosječnom dobi 37 godina. Dvije trećine sudionika živi zajedno s partnerom, a trećina je u vezi, ali žive odvojeno. Polovina sudionika je u braku ili životnom partnerstvu. Gotovo polovina sudionika su roditelji (45%). Više simptoma narušenog psihičkog zdravlja na mjeri DASS-21 (depresivnosti, anksioznosti i stresa) imale su osobe koje ne žive zajedno s partnerom te one s nižim prihodima. Također, simptomima narušenog psihičkog zdravlja najviše je pridonijelo partnerovo antagonističko ponašanje i nedostatak zajedništva u suočavanju sa stresom (objašnjeno je 20% varijance). Uspješno zajedničko nošenje sa stresom najvažniji je zaštitni čimbenik koji čuva naše psihičko zdravlje. Osobe koje osjećaju da ih njihovi partneri dobro razumiju, da su osjetljivi za njihove potrebe i da su više usmjereni na odnos nego na sebe, bolje se zajedno s partnerom, kao par, nose sa stresom. Usto, parovi bez djece te parovi koji si češće na različite načine pokazuju naklonost, koji razmjenjuju manje negativnih ponašanja te koji osjećaju veću ljubav i privrženost, uspješnije su se zajednički nosili sa stresom (objašnjeno je 73% varijance). Iako je zajednički život zaštitni faktor psihičkog zdravlja, ne postoji razlika među sudionicima koji žive i ne žive zajedno u tome koliko se vole. No, partneri koji ne žive zajedno pokazuju si više naklonosti i manje antagonizma, skloniji su samootkrivanju, i idealiziranju partnera. Istovremeno manje su zadovoljni svojim seksualnim odnosima i njihovom kvalitetom tijekom pandemije nego parovi koji žive zajedno, a njihova seksualna želja bila je veća nego prije pandemije i veća nego kod parova koji žive zajedno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA