Pregled bibliografske jedinice broj: 1087077
Pamćenje budućnosti: Sud veliki Gospodinov u ćiriličkome Libru od mnozijeh razloga i hrvatskoglagoljski srednjovjekovni narativni prikazi Posljednjega suda
Pamćenje budućnosti: Sud veliki Gospodinov u ćiriličkome Libru od mnozijeh razloga i hrvatskoglagoljski srednjovjekovni narativni prikazi Posljednjega suda // 500 godina Libra: Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik, 1520
Zagreb, Hrvatska, 2020. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1087077 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pamćenje budućnosti: Sud veliki Gospodinov u
ćiriličkome Libru od mnozijeh razloga i
hrvatskoglagoljski srednjovjekovni narativni prikazi
Posljednjega suda
(Memory of the future: Sud veliki Gospodinov in the
Cyrillic Libro od mnozijeh razloga (1520) and
medieval Croatian Glagolitic narrative
representations of the Last Judgement)
Autori
Vučković, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
500 godina Libra: Kolokvij u povodu visoke obljetnice Libra od mnozijeh razloga, Dubrovnik, 1520
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.10.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Libro od mnozijeh razloga ; hrvatskoglagoljska književnost ; Posljednji sud ; književno pamćenje ; toposi ; Arma Christi ; Djela milosrđa
(Libro od mnozijeh razloga ; Croatian Glagolitic literature ; Last Judgment ; literary memory ; topoi ; Arma Christi ; Deeds of Mercy)
Sažetak
Pamćenje se u srednjemu vijeku često shvaćalo kao »stvaralačko umijeće« (Carruthers 1998) koje se uvelike temeljilo na toposima, jedinicama pamćenja »s karakterističnom semantičkom jezgrom koja ostaje relativno stabilnom« (Dziadul 2014). Tekst koji je predmet ovoga izlaganja, Sud veliki Gospodinov iz dubrovačkoga ćiriličkoga rukopisa, temelji se na dvama toposima – (i) na toposu Arma Christi i na (ii) Djelima milosrđa iz završetka petoga Kristova govora (tzv. Male apokalipse) iz Evanđelja po Mateju (Mt 25, 31–46). Neki su hrvatskoglagoljski tekstovi o Sudnjemu danu već bili površno uspoređivani sa Sudom velikim Gospodinovim. U analizi sadržaja ćiriličkoga Libra od mnozijeh razloga M. Rešetar je taj tekst usporedio sa Sudom gospodina Boga iz Zbornika duhovnoga štiva IV a 48 ustvrdivši da u tekstološkome smislu hrvatskoglagoljski tekst »nema nikakva posla« s onim iz ćiriličkoga rukopisa (Rešetar 1933). Ipak, s obzirom na veliku pažnju koju oba teksta poklanjaju Djelima milosrđa, zanimljivo bi bilo usporediti načine na koji se u njima obrađuje taj topos. Osim toga, usporedba se može proširiti i na druge dijelove Suda velikoga Gospodinova. Naime, iako u spomenutoj inačici Suda gospodina Boga nije potvrđen topos Arma Christi na komu se temelji početak Suda velikoga Gospodinova, taj je topos nedavno uočen u inačicama Suda gospodina Boga iz Berčićeva zbornika br. 5 i Tkonskoga zbornika (Vučković 2019). Pojava zajedničkih duhovnih predodžbih u različitim tekstovima svjedoči o njihovoj važnosti u hrvatskome književnome pamćenju Sudnjega dana, dok razlike u realizacijama istoga toposa – osobito one među različitim varijantama Suda gospodina Boga – pokazuju da su hrvatski srednjovjekovni pisci pamćenje shvaćali kao fleksibilan mehanizam koji je potpomagao književnu invenciju.
Izvorni jezik
Hrvatski
