Naslov
Što znamo o našim hospitaliziranim bolesnicima s Clostridium difficile dijarejom?
(What do we know about our hospitalized patients suffering from Clostridium difficile associated diarrhea?)

Autori
Balen Topić, Mirjana ; Bogdanić, Nikolina ; Brblić, Tomislav, Vicković, Ninoslava ; Desnica, Boško

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
CROCMID 2016 / - , 2016, 128-129

Skup
CROCMID 2016

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 20.10.2016. - 23.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Clostridium difficile ; dijareja
(Clostridium difficile ; diarrhea)

Sažetak
Rastuća upotreba antibiotika i širenje hipervirulentnih sojeva rezultiraju porastom pobola i stope smrtnosti od dijarejalnih bolesti uzrokovanih toksikogenim sojevima Clostridium difficile (CD). Cilj ovog rada je utvrđivanje epidemioloških i kliničkih osobina bolesnika hospitaliziranih zbog CD proljeva. U ovo retrospektivno istraživanje su uključeni bolesnici svih dobi i oba spola liječeni u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ zbog dijareje s dokazanom CD infekcijom (metodama EIA/PCR) iz uzoraka stolice od 2013.-2015. godine. Podaci su dobiveni iz povijesti bolesti. Od 671 hospitalizacije s promatranom otpusnom dijagnozom CD je dokazan u 556/671 (82, 9%) slučajeva, s rastućim brojem hospitalizacija u promatranim godinama (141-177-238). Među hospitaliziranima su prednjačile žene (313/556 ; 57, 4%). Raspon dobi je bio 6 mj.-93 g, prosjek 69, 6 g, a medijan 75 g. Bolesnika ≥65 g. je bilo 72, 5%, a ≥ 80 g. je bilo 30, 9% ; nepokretno je bilo 48, 6% bolesnika. Prosjek trajanja hospitalizacije je bio 16, 5 (medijan 12) dana. Zbog recidiva bolesti navedenih 556 hospitalizacija se odnosi na 451 bolesnika ; 369/451 (81, 8%) je bilo hospitalizirano jednom, 66/451 (14, 6%) dva, a 16/451 (3, 6%) 3-5 puta. S vanbolničkim liječenjem je povezano 18, 9% bolesti, s ustanovama za smještaj 6, 5%, a s bolničkim liječenjem 74, 6% bolesti ; 16.4% je nastalo tijekom hospitalizacije. Klinički znaci teže bolesti su zabilježeni u 89/556 (16%), a od laboratorijskih je najčešća bila kombinacija leukocitoze (>15000) i hipoalbuminemije (<30 g/l) u 102/556 ; 18, 3% slučajeva. Zabilježeno je 14 crijevnih kirurških komplikacija (7 subileusa, dva ileusa, 5 toksičnih megakolona) ; 5 bolesnika je upućeno na kirurško liječenje. U jedinici intenzivne medicine su liječena 32 bolesnika, od toga 11 zbog komplikacija CD dijareje. Smrtni ishod je zabilježen u 57/556 ; 10, 3% hospitalizacija, odnosno 57/451 ; 12, 6% bolesnika. Zaključujemo da u usporedbi s podacima iz drugih studija, naši promatrani bolesnici su CD dijareju dobijali češće vezano uz bolničko liječenje te je u njih stopa smrtnosti razmjerno visoka. S obzirom na porast broja hospitalizacija bolesnika s CD dijarejom po godinama u promatranom razdoblju, navedena bolest u našoj sredini predstavlja rastući zdravstveni problem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA