Pregled bibliografske jedinice broj: 1086938
Karakterizacija dupleks nehrđajućeg čelika nakon zavarivanja i žarenja
Karakterizacija dupleks nehrđajućeg čelika nakon zavarivanja i žarenja, 2020., diplomski rad, preddiplomski, Metalurški fakultet, Sisak
CROSBI ID: 1086938 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Karakterizacija dupleks nehrđajućeg čelika nakon
zavarivanja i žarenja
(Characterization of duplex stainless steel after
welding and annealing)
Autori
Kovačević, Domagoj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Metalurški fakultet
Mjesto
Sisak
Datum
21.09
Godina
2020
Stranica
35
Mentor
Kožuh, Stjepan
Ključne riječi
dupleks nehrđajući čelici, zavarivanje, mikrosturktura, žarenje, sigma faza
(duplex stainless steels, welding, microstructure, annealing, sigma phase)
Sažetak
Dupleks nehrđajući čelici se nazivaju još i austenitno-feritni nehrđajući čelici te svoje ime duguju miješanoj strukturi austenita i ferita pri sobnoj temperaturi. Osnova dupleks nehrđajućih čelika je Fe-Cr-Ni-N sustav, a glavne faze su austenit (γ) i ferit (α). Glavna prednost dupleks nehrđajućih čelika je dobra korozijska otpornost. Oni uglavnom sadrže viši sadržaj kroma te niži sadržaj nikla, a često sadrže i molibden radi povećanja otpornosti na koroziju. U ovom radu provedena je mikrostrukturna analiza i ispitivanje mikrotvrdoće zavarenog dupleks nehrđajućeg čelika X2CrNiMoN22-5-3. Uzorci su zavareni tako da je korijen zavara zavaren TIG postupkom, a za popunu zavara korišten je REL postupak zavarivanja. Analiza mikrostrukture i mikrotvrdoće je provedena prije i nakon žarenja (850 °C/60 min/zrak). Uzorci su nakon žarenja metalografski pripremljeni. Optička mikroskopija i pretražna elektronska mikroskopija s energetsko disperzijskom spektrometrijom su korištene za mikrostrukturnu karakterizaciju. Prije žarenja mikrostruktura se sastojala od ferita i austenita, a nakon žarenja je utvrđena prisutnost sigma faze u zoni taljenja. Mikrotvrdoća uzoraka prije i nakon žarenja mjerena je metodom po Vickersu. Nakon žarenja zamijećen je najveći porast mikrotvrdoće u zoni taljenja (s 294, 9 HV1 na 357, 0 HV1).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Metalurgija