Naslov
Utjecaj vjerodostojnosti izvora na pamćenje zdravstvenih informacija
(Influence of source credibility on memory of health information)

Autori
Martinčević, Marina ; Bagarić, Branka ; Vranić, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
22. Dani psihologije u Zadru - knjiga sažetaka / - , 2020, 210-210

Skup
22. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.10.2020. - 03.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
pamćenje ; zdravlje ; vjerodostojnost izvora
(memory ; health ; source credibility)

Sažetak
Jedna od najčešće pretraživanih tema na internetu je zdravlje. Budući da je čitatelju dostupna velika količina zdravstvenih informacija različite kvalitete, važno je razumjeti kako izvor informacija utječe na čitatelja. Cilj ovog eksperimentalnog istraživanja je ispitati postoji li razlika u pamćenju zdravstvenih i nezdravstvenih informacija ovisno o vjerodostojnosti izvora informacija. U istraživanju je sudjelovalo N = 286 sudionika (Mdob=19.86, SDdob=2.288 ; 60% žene), studenata različitih studija. Sudionici su čitali kratku priču o novoj bolesti (izmišljenoj), a izvor tih informacija u jednoj grupi bio je prikazan kao vjerodostojan (Nastavni zavoda za javno zdravstvo , , Dr. Andrija Štampar“), u drugoj kao nevjerodostojan (Forum.hr) dok treća grupa nije imala nikakve informacije o izvoru (kontrolna grupa). Nakon toga, sudionici su procijenili vjerodostojnost izvora informacija, stupanj uznemirenosti i potrebu za dodatnim informacijama o bolesti. Na kraju je slobodnim dosjećanjem ispitano pamćenje priče. Informacije kojih su se sudionici dosjetili kodirane su u četiri kategorije: točno pamćenje zdravstvenih informacija, točno pamćenje nezdravstvenih informacija, iskrivljeno pamćenje zdravstvenih informacija i iskrivljeno pamćenje nezdravstvenih informacija. Rezultati su pokazali da, iako su sudionici procijenili izvor Nastavnog zavoda za javno zdravstvo značajno vjerodostojnijim u odnosu na Forum.hr, nije bilo razlike u pamćenju niti jedne vrste informacija ovisno o vjerodostojnosti njihova izvora. Preciznije, neovisno o vjerodostojnosti izvora informacija, sudionici su se dosjetili podjednakog broja točnih zdravstvenih, točnih nezdravstvenih, iskrivljenih zdravstvenih i iskrivljenih nezdravstvenih informacija. Ipak, sudionici koji nisu imali informaciju o izvoru, osjetili su značajno veću uznemirenost i potrebu za dodatnim informacijama nakon čitanja priče. Ovo istraživanje sugerira da ljudi podjednako dobro pamte zdravstvene informacije pružene od nevjerodostojnog i nepoznatog izvora, kao i vjerodostojnog, što može nepovoljno utjecati na zdravstvene kognicije i ponašanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA