Pregled bibliografske jedinice broj: 1086632
Radno pamćenje i brzina obrade informacija u djece s epilepsijom
Radno pamćenje i brzina obrade informacija u djece s epilepsijom // 22. DANI PSIHOLOGIJE U ZADRU:međunarodni znanstveno -stručni skup:knjiga sažetaka / Burić, Irena ; Banai, Benjamin ; Macuka, Ivana ; Šimić, ; Tokić, Andrea ; Vidaković, Marina (ur.).
Zadar, 2020. str. 92-92 (predavanje, međunarodna recenzija, prošireni sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1086632 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Radno pamćenje i brzina obrade informacija u djece
s epilepsijom
(Working memory and information processing speed in
children with epilepsy)
Autori
Galić, Slavka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni
Izvornik
22. DANI PSIHOLOGIJE U ZADRU:međunarodni znanstveno -stručni skup:knjiga sažetaka
/ Burić, Irena ; Banai, Benjamin ; Macuka, Ivana ; Šimić, ; Tokić, Andrea ; Vidaković, Marina - Zadar, 2020, 92-92
ISBN
978-953-331-305-4
Skup
22. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.10.2020. - 03.10.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
epilepsija u djece ; radno pamćenje ; brzina obrade informacija ; WISC-IV
(epilepsy in children ; working memory ; information processing speed ; WISC-IV)
Sažetak
Epilepsije su vrlo heterogena skupina poremećaja koji se razlikuju prema uzrocima, kliničkim manifestacijama i učincima na kognitivne funkcije. U mnogim je istraživanjima opisan mogući učinak epilepsije na pažnju i pamćenje, a u nekim istraživanjima se razmatra utjecaj samog poremećaja i antiepileptika na psihomotoričku brzinu. Cilj ovog istraživanja jest utvrditi odstupaju li rezultati na zadacima radnog pamćenja i brzine obrade informacija u djece s epilepsijom od dobi prikladnih vrijednosti te ispitati razlikuju li se njihovi rezultati od rezultata djece iz miješanog kliničkog uzorka. Kao mjere radnog pamćenja, korišteni su subtestovi Raspon pamćenja brojeva, Pamćenje nizova slova i brojeva i Računanje, a kao mjera brzine obrade informacija Šifriranje i Prepoznavanje simbola iz Wechslerovog testa za ispitivanje inteligencije u djece. U istraživanje su uključeni 44 djeteta s epilepsijom i 72 djeteta iz mješovite kliničke skupine koja je uključivala djecu sa sinkopama, školskim neuspjehom i emocionalnim teškoćama. Iz uzorka su isključena djeca s intelektualnom onesposobljenosti, te djeca s različitim neurorazvojnim poremećajima i sindromima. Rezultati pokazuju da su u djece s epilepsijom odstupanja za jednu standardnu devijaciju ispod prosjeka najučestalija na subtestovima Šifriranje (65, 9%), Računanje (65, 4%) te na Prepoznavanju simbola (53, 8%). Manje od polovine uzorka djece s epilepsijom pokazuje ovakva odstupanja na subtestovima Raspon pamćenja brojeva (47, 7%) i Pamćenje nizova slova i brojeva (42, 9%). Statistički značajne razlike između rezultata djece s epilepsijom i mješovite kliničke skupine nađene su na subtestovima Šifriranje i Računanje dok u Rasponu pamćenja brojeva, Pamćenju nizova slova i brojeva te u Prepoznavanju simbola nema značajnih razlika. Ovakav obrazac rezultata upućuje na zaključak da su češći deficiti u djece s epilepsijom na zadacima koji, uz radno pamćenje, uključuju i niz drugih funkcija kao što su numeričko i fluidno rasuđivanje te na subtestu koji, uz brzinu obrade vidnih informacija, uključuje vidno-motoričku koordinaciju i sposobnost učenja te ove druge sposobnosti, a ne samo radno pamćenje i brzina obrade informacija, doprinose razlikovanju između skupine djece s epilepsijom i mješovite kliničke skupine
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
