Naslov
Pouzdanost mjerenja u psihologiji: Razvoj metode, zaluđenost Cronbachovim alfa koeficijentom i preporuke za ispravnu procjenu pouzdanosti
(Measurement Reliability in Psychology: Method Development, Infatuation with Cronbach’s Alpha Coefficient, and Recommendations for Appropriate Reliability Estimation)

Autori
Novak, Josip

Izvornik
Psihologijske teme (1332-0742) 29 (2020), 2; 427-457

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
psihometrija ; pouzdanost mjerenja ; Cronbachov alfa koeficijent ; McDonaldov omega koeficijent ; teorija testova ; strukturalno modeliranje
(psychometrics ; measurement reliability ; Cronbach’s alpha ; McDonald’s omega ; test theory ; structural equation modelling)

Sažetak
Svrha je ovoga preglednog rada uputiti na bogatu povijest koncepta pouzdanosti mjerenja i strjelovit napredak u procjeni pouzdanosti koji se dogodio od 1940-ih, što je rezultiralo velikim brojem pristupa procjeni pouzdanosti. Na početku je rada naveden kratak povijesni pregled nastanka koncepta pouzdanosti i metoda procjene pouzdanosti. Potom su opisani koeficijenti unutarnje konzistencije prateći njihov kronološki razvoj. Kritizirana je primjena Cronbachova α koeficijenta bez provjere potrebnih pretpostavki te su obrazložene česta pogrešna shvaćanja vezana uz Cronbachov α koeficijent. Navedene su pretpostavke potrebne za opravdanu primjenu α koeficijenta, pristranosti procjene u slučaju nezadovoljenosti potrebnih pretpostavki, ispravan način izvještavanja o pouzdanosti, kao i moguće primjene koeficijenta u svrhe različite od procjene pouzdanosti. Međutim, u praksi su pretpostavke za opravdanu primjenu α koeficijenta vrlo rijetko zadovoljene i često je opravdana primjena drugih koeficijenata, poput λ2, λ4, ρNDG ili ω, za kojeg se pokazalo da je u većini uvjeta najmanje pristran. Ponuđene su smjernice za primjenu navedenih koeficijenata. Najnoviji je pristup procjeni pouzdanosti strukturalnim modeliranjem, koje omogućava jednostavnu provjeru navedenih pretpostavki i u kombinaciji s ω i ωH koeficijentima rezultira vjerodostojnom procjenom pouzdanosti, a opravdan je u slučaju kompleksnih mjernih modela. Naposljetku, istaknuti su konceptualni problemi vezani uz procjenu pouzdanosti te su predložene smjernice za daljnja istraživanja pouzdanosti mjerenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

Napomena
Zahvaljujem doc. dr. sc. Blažu Rebernjaku na
iznimno korisnim povratnim informacijama.

POVEZANOST RADA