Naslov
PROVENIJENCIJA POVRŠINSKOG SEDIMENTA SJEVERO-ISTOČNOG DIJELA JADRANSKOG MORA
(Provenance of surface sediments along the northeastern part of the Adriatic sea)

Autori
Trinajstić, Nina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.09

Godina
2012

Stranica
32

Mentor
Mladen Juračić

Neposredni voditelj
Kristina Pikelj

Ključne riječi
površinski sedimenti Jadranskog mora, teška frakcija
(Adriatic seabed sediments, heavy minerals analysis)

Sažetak
Cilj ovog istraživanje bio je odrediti provenijenciju površinskih sedimenata otvorenog mora sjeverno-jadranskog šelfa korištenjem sedimentoloških metoda. Područje istraživanja obuhvaćalo je površinske sedimente uzorkovane u Jadranskom moru južno od Istarskog poluotoka. Površinski sedimenti otvorenog mora sjevernog Jadrana uglavnom su krupnozrnati, najzastupljenija je pjeskovita frakcija koja je pomiješana s frakcijama mulja i šljunka. Šljunkovita i krupnozrnate pjeskovite frakcije sastoje se od biogenih čestica koje su recente i pripadaju organizmima koji su karakteristični za ne-tropske karbonatne zajednice. Sitnozrnatu pjeskovitu frakciju čini osim manjeg dijela biogene i siliciklastični materijal terigenog podrijetla koji ima znatan udio teških minerala kao što su epidot, granat, amfibol, piroksen, staurolit, apatit i klorit. Siliciklastični dio sedimenta je reliktni i pripada Padskoj provinciji, koju karakteriziraju sedimenti doneseni rijekom Po sa zapadnih i južnih dijelova Alpi u Jadran. Danas se recentni terigeni materijal iz Padske provincije zadržava uz zapadnu obalu Jadrana, ali za vrijeme pleistocena kada je razina mora bila znatno niža ti sedimenti su doneseni i do zapadnih dijelova. Sastav površinskog sedimenta je miješan zbog različitog sastava (karbonatni i siliciklastični), različitog izvora materijala (biogeni i terigeni) i različitog vremena taloženja (recentni i reliktni).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA