Naslov
Teorijsko utemeljivanje etike u istraživanju
(Research Ethics: Theoretical Background)

Autori
Lunić, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
XII. Mediteranski korijeni filozofije

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 05.04.2018. - 07.04.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
etika istraživanja, etika vrlina, principalizam
(research ethics, virtue ethics, principalism)

Sažetak
Etika u istraživanju svoj zamah dobiva u 20. stoljeću. Dva slučaja koja se najčešće navode pri argumentiranju nužnosti uvođenja, popularizacije i razvoja ove posebne etike, jesu slučajevi eksperimenata u Trećem Reichu i istraživanja sifilisa u Tuskegeeju. Od normativnih teorija, u početku se činilo kako ovom novom polju moralnih dilema najbolje odgovara principalizam, odnosno tendencija reguliranja istraživačkih praksi putem jasno definiranih pravila, dužnosti i obaveza. No zadnjih se godina sve više zagovara potreba vraćanja etici vrlina zbog ograničene koristi principalističkog okvira i u rješavanju praktičnih problema i, znatno više, u polju moralnog obrazovanja. U radu izlažem jake i slabe elemente obiju teorija te razmatram mogućnost njihova komplementarnog korištenja kako u moralnom obrazovanju istraživača, tako i u reguliranju istraživačkih praksi. The need for research ethics was recognized in the 20th century. There are two cases that are usually used to argue for its introduction, popularization, and development: experiments conducted in the Third Reich and the Tuskegee syphilis experiment. In the beginning, it seemed that the most appropriate approach to this new field of moral dilemmas was principalism, i.e. a tendency to regulate research practice by way of clearly defined rules, duties, and responsibilities. But in recent years, the interest in virtue ethics has increased, followed by advocating the need of taking virtue-based approach into account, due to the limited use of the principalistic framework in solving practical problems, esp. in the field of moral education. In this paper, I will present the strong and weak elements of both theories and consider the possibility of their complementary use both in moral education of researchers and in the regulation of research practices.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA