Pregled bibliografske jedinice broj: 1086338
Politički i etički problem parcijalnih azilantskih politika
Politički i etički problem parcijalnih azilantskih politika // IX. Mediteranski korijeni filozofije
Split, Hrvatska, 2015. str. 48-49 (poster, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1086338 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Politički i etički problem parcijalnih azilantskih
politika
(The political and ethical problem with partial
asylum policies)
Autori
Lunić, Anita
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
IX. Mediteranski korijeni filozofije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 09.04.2015. - 11.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
humanitarizam, etika imigracija, first-class citizen teorija, teorija društvene nejednakosti
(humanitarianism, immigration ethics, first-class citizen theory, the theory of social inequality)
Sažetak
Baveći se pitanjem tražitelja azila i izbjeglica, Matthew Gibney (Refugee Studies Centre, Oxford) se odlučuje za kombinirani konzervativni pristup kojeg naziva humanitarizmom. zalaže se za djelovanje u smjeru smještanja (tzv. ponovnog naseljavanja) izbjeglica i poboljšanja njihova tretiranja. Ali pritom ne zahtjeva ispunjavanje potreba azilanata i izbjeglica ni pod kojim uvjetom osim ako nam je to isplativo, odnosno, ako zahtjeva dovoljno malo. Ovaj pristup kombinacija je dvaju krajnjih pristupa koje Gibney označava kao pristranost i nepristranost. Pri tome se pristran pristup bazira na pretpostavci o državama kao kulturnim zajednicama koje imaju pravo na donošenje odluka sukladno interesima svojih građana. S druge strane, zastupnici teorije nepristranosti temelje svoj stav na tezi o državi kao kozmopolitskom moralnom agentu koji ima dužnost jednakog tretiranja građana i stranaca. Gibneyev srednji put slično principu nepristranosti, poziva se na dužnost pomaganja svakom ljudskom biću na osnovu pripadnosti jednoj sveljudskoj zajednici, dok se slično principu pristranosti odbija tvrdoća teorija nepristranosti, čineći pomaganje obveznim samo kada je osoba o kojoj se radi u životnoj opasnosti ili kada pomaganje nije u koliziji s našim potrebama. Ovaj teorijski pristup omogućava kompromis gore spomenutih krajnosti, ali također, nalazeći izgovor za praktično formuliranje načela minimalne pomoći, realizira se kao mediokritetski metod izbjegavanja odgovornosti dok ostajući na ravni mogućnosti vrlo proizvoljnog određenja naših potreba i faktora ugroženosti, zapravo podržava ideju nejednakosti. znače li ovi nedostatci potrebu redefiniranja pristupa ili njegovo potpuno napuštanje, analizati ćemo iz perspektive first-class citizen teorije Michaela Dummeta (2001) i teorije društvene nejednakosti. Discussing the problem of refugees and asylum seekers, Matthew Gibney (Refugee Studies Centre, Oxford) argues for a partially conservative approach which he defines as humanitarianism. He advocates the principle that should boost efforts to resettle refugees and, in the long term, improve the treatment of and environment for the refugees. However, this principle does not require meeting the needs of refugees or asylum seekers under any circumstances but only ‘’when the costs of doing so are low’’. This approach combines two radical positions: impartialism and partialism. Similar to impartialism this principle includes claiming duties to help any human being as part of overall human community, but also, similar to partialism refuses hardness of impartial theories making helping obligatory only when persons in question are in great danger and only if it does not confront our needs (what is expressed in the idea of low cost). This way this theory is allowing compromise between two contradictory theories, but also, by finding a solution for minimum help while keeping the right to claim the needs of refugees and asylum seekers are being met, it stays mediocre and keeps alive the idea of inequality. Do those deficiencies call for the redefinition of his theory or its complete abandonment, we will discuss from the perspective of M. Dummet’s first-class citizen theory and the theory of social inequality.
Izvorni jezik
Hrvatski