Naslov
Bolesti kruške
(Pear diseases)

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 22 (1999); 258-261

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
kruška, gljive bolesti, biologija, zaštita
(pear, fungal diseases, biology, control)

Sažetak
BOLESTI KRUŠKE- KRUŠKIN PIKAC - Gymnosporangium spp. U radu su pisane dvije bolesti (kruškin pikac, siva pjegavost lista) , njhova biologija i zaštita. U Hrvatskoj je determinirano nekoliko vrsta roda Gymnosporangium i to: Gymnosporangium fuscum DC. (sin.G. sabinae Wint.). Gymnosporangium clavariiforme (Wulf.ex Pers.) DC. Gymnosporangium gracile Pat. Prema Kernu Gymnosporangium fuscum, parazitira na krušci, Gymnosporangium clavariiforme na vrstama iz rodova Pyrus, Cydonia, Crataegus, Cotoneaster, Amelancher i Sorbus, a Gymnosporangium gracile parazitira na dunji i glogu. Za Gymnosporangium clavariiforme Eriksson navodi kao domaćina Pyrus communis, podijelivši ovu vrstu u 3 formae speciales, a na krušci po njemu parazitira G. clavariiformae f.sp.piri communis. Ima i mišljenja da G. clavariiforme parazitira na divljoj krušci Pyrus sp. ali ne na kultivarima kruške . Dvije prvo spomenute vrste razlikuju se u morfologiji (teleutosorusi, teleutospore, ecidije, itd.), vremenu pojave pojedinih stadija, ali u osnovi izazivaju iste promjene na kruškama i imaju isti životni ciklus. To su heterecijske hrđe koje parazitiraju na vrstama Juniperus i kruški. Kruškin pikac najvažnija je bolest kruške u južnoj Hrvatskoj i Istri. Posljednjih godina sve veći problem predstavlja i u kontinentalnom dijelu u urbanim sredinama (Zagreb, Zelina, Grubišno Polje, Samobor, Karlovac, Jastrebarsko) po vrtovima u kojima se nalazi po par stabala krušaka i po koji ukrasni Juniperus. SIVA PJEGAVOST LISTA - Mycosphaerella sentina (Fr.) Schroter. Bolest se najčešće javlja u kišnim proljećima na samoniklim i zapuštenim kruškama po okućnicama. Koliko je bolest važna najbolje se vidi ove godine u napuštenim voćnjacima u istočnoj Hrvatskoj (Orlovača - Vukovar) gdje se ne provodi zaštita protiv krastavosti, pa dolazi do jakih zaraza na listovima. Osim na kruškama parazitira i na dunji. Rijetko, kod nekih sorata može doći do zaraze i na plodovima u vidu sivkastih pjega unutar kojih se razabiru crne sjajne kuglice - piknidi. Na zaraženim listovima pojavljuje se jedna od nekoliko sivkasnih pjega promjera 2-3 mm. U centru pjega dolazi do nekroze tkiva unutar kojega se formiraju piknidi - Septoria pyricola Desm..

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA