Naslov
Participativno kartiranje percepcije i korištenja kulturoloških usluga i negativnosti urbane zelene infrastrukture na razini grada - studija slučaja grada Zagreba
(Participatory mapping of perception and use of cultural ecosystem services and disservices from urban green infrastructure at the city scale - case study of Zagreb)

Autori
Kičić, Martina ; Marin, Ana Marija ; Vuletić, Dijana ; Krajter Ostoić, Silvija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Dan doktorata biotehničkog područja 2020. / Beljo Lučić, Ružica ; Ćurić, Duška ; Ivanković, Ante - Zagreb : Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 40-41

ISBN
978-953-292-069-7

Skup
Dan doktorata biotehničkog područja 2020.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
kvantitativno istraživanje, PPGIS, privrženost mjestu, estetska privlačnost, rekreacija, kulturni identitet, edukacija o prirodi
(quantitative, PPGIS, place attachment, aesthetics, recreation, cultural identity, education)

Sažetak
Kulturološke usluge ekosustava definirane su definirane Milenijskom procjenom ekosustava kao nematerijalne koristi koje ljudi dobivaju od ekosustava kroz duhovno obogaćivanje, kognitivni razvoj, razmišljanje, rekreaciju i estetske doživljaje. One su neopipljive, ali jednom kada nestanu ne mogu se nadoknaditi. Zbog toga su iznimno važne za ljude koji žive u urbanim područjima jer su neodvojivo povezane s ljudskima blagostanjem i urbanom zelenom infrastrukturom koja ih pruža. Sve kulturološke usluge nisu jednako istražene s rekreacijom, ekoturizmom i estetskim vrijednostima kao više te edukacijskim vrijednostima i duhovnošću kao slabije istraženima. U ovisnosti o lokaciji koja ih pruža, ljudi također različito vrednuju kulturološke usluge ekosustava. S obzirom na to koliko su bitne za stanovnike gradova od iznimne je važnosti uzeti u obzir percepciju i način korištenja stvarnih korisnika. Poznavanje preferiranih lokacija omogućava prostorne i statističke analize kojima se mogu identificirati faktori važni za pružanje određene kulturološke usluge. Kartiranje prostorne pojavnosti kulturoloških usluga u odnosu na tipove zelene infrastrukture i praćenje tih promjena kroz vrijeme može dati vrijedne informacije za buduće planiranje i gospodarenje. Iako su kulturološke usluge nematerijalnog karaktera, otkrivanje gdje se one pojavljuju, kao i obilježja mjesta koje ih nude važan je korak prema njihovoj implementaciji u prostorno planiranje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Interdisciplinarne biotehničke znanosti

POVEZANOST RADA