Naslov
Morfometrijske i merističke značajke populacija potočne pastrve (Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758) sjeverozapadne Hrvatske
(Morphometric and meristic characteristics of brown trout (Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758.) populations in north-west Croatia)

Autori
Špelić, Ivan ; Rezić, Andrea ; Simonović, Predrag ; Tošić, Ana ; Maguire, Ivana ; Piria, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Conference Proceedings / 8th lnternational Conference "Water & Fish", Faculty of Agriculture, Belgrade-Zemun, Serbia, June, 13- 15.2018. / Poleksić, Vesna ; Rašković, Božidar ; Marković, Zoran - Beograd : Sveučilište u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, 2018, 59-61

ISBN
978-86-7834-308-7

Skup
VIII International Conference Water & Fish

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 13.06.2018. - 15.06.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
morfološke značajke, crnomorski slijev, atlantski tip pastrve, dunavski tip pastrve
(morphological characteristics, Black Sea Basin, Atlantic lineage brown trout, Danubian lineage brown trout)

Sažetak
Potočna pastrva je široko rasprostranjena vrsta iz porodice Salmonidae, prirodno obitava u Europi i dijelu Azije a unesena je u staništa diljem svijeta. Obitava u hladnim vodotocima i jezerima. U Hrvatskoj je rasprostranjena u gornjim dijelovima tekućica. S obzirom da je ova vrsta izuzetno atraktivna za uzgoj, kao i za sportski ribolov, u prošlosti je zabilježeno mnogo translokacija i poribljavanja s različitih lokacija. Danas se u uzgoju u Hrvatskoj nalazi alohtoni atlantski tip pastrve, a poribljavanja se vrše isključivo ribom iz uzgoja što dovodi do križanja uzgojnih i divljih jedinki te utječe na genotip populacije. Ovim istraživanjem je analizirano nekoliko populacija potočnih pastrva sa Žumberka, Samoborskog gorja i Gorskog kotara (crnomorski slijev, sjeverozapadna Hrvatska). Primarni cilj istraživanja je bio utvrditi postoje li značajne morfološke razlike između ovih populacija. U analizu su uključene i ribnjačke populacije pastrva atlantskog tipa kako bi se utvrdile sličnosti i razlike morfoloških osobina alohtonih i divljih populacija što može ukazati na poribljavanje alohtonim atlantskim genetskim materijalom. Pastrve su uzorkovane metodom elektroribolova na 8 vodotoka i jednom ribnjaku (ukupno 11 lokaliteta) u dva vremenska razdoblja. Prvo uzorkovanje je obavljeno tijekom jeseni 2009. na potocima Slapnica i Kupčina (Žumberak) te Gradna, Bregana i Rudarska Gradna (Samoborsko gorje). Drugo uzorkovanje je obavljeno tijekom ljeta i jeseni 2017. na potocima Slapnica i Kupčina (Žumberak) ; Curak, Bresni potok i Mala Lešnica (Gorski kotar) te ribnjacima Vrabac na Žumberku. Ukupno su ulovljene 124 jedinke. Ulovljenim jedinkama je izvagana masa (g) i izmjerena totalna (cm) i standardna duljina (cm). Osim toga, na svakoj jedinki je izmjereno 16 morfometrijskih i 6 merističkih mjera. Prikupljeni podaci su statistički analizani u programu Canoco 5 upotrebom linearne analize kanoničke redundancije (RDA). Testirane su nezavisne morfološke varijable i lokacije kao zavisne nominalne varijable. Analiza morfoloških podataka obrađena je univarijatno, pomoću analize varijance (ANOVA), s time da se testiranje postojanja razlika u morfološkim varijablama provelo Monte Carlo testom s 999 permutacija s povratnom selekcijom. Rezultati ukazuju da geografski bliske populacije nisu fenotipski sličnije u odnosu na geografski udaljenije populacije. Najznačajniji parametri za odvajanje populacija su merističke i morfometrijske vrijednosti peraja. Jedinke analizirane na Samoborskom gorju izdvajaju se od jedinki s ostalih lokacija prema broju tvrdih šipčica u leđnoj peraji, broju mekih šipčica u lijevoj trbušnoj peraji, broju mekih šipčica u lijevoj prsnoj peraji i duljini glave. Jedinke uzorkovane na Kupčini (Žumberak) su morfološki slične jedinkama iz Male Lešnice i Bresnog potoka (Gorski kotar) i to prema broju tvrdih šipčica u lijevoj prsnoj peraji i duljini leđne peraje. Jedinke s ribnjaka Vrabac se razlikuju u najvećem broju morfoloških karakteristika, što se i očekivalo s obzirom da je poznato da se radi o jedinkama atlantskog haplotipa uvezenim iz Danske. Rezultati ukazuju na značajnije poribljavanje atlantskom pastrvom potoka Curak, zatim ostalih vodotokova Gorskog kotara te Samoborskog gorja. Jedinke iz potoka Slapnica (Žumberak) i Rude (Samoborsko gorje) se značajno razlikuju od ostalih analiziranih jedinki pri čemu je Slapnica morfološki sličnija onima u Gorskom kotaru, a Rude ostalima iz Samoborskog gorja. S obzirom na dobivene rezultate, preporuka je da se potakne uzgoj autohtonog dunavskog tipa potočne pastrve usmjerenog upravo za poribljavanje otvorenih voda kako bi se spriječio gubitak izvornih linija potočne pastrve.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA