Naslov
Uvođenje suvremene tehnologije u učenje i poučavanje učenika s teškoćama u razvoju
(Introducing modern technologies in learning and teaching of students with disabilities)

Autori
Martinac Dorčić, Tamara ; Kalebić Maglica, Barbara ; Miletić, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Uvođenje suvremenih tehnologija u učenje i poučavanje: Istraživanja učinaka projekta e -Škole

Urednik/ci
Kolić-Vehovec, Svjetlana

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Grad
Rijeka

Godina
2020

Raspon stranica
193-231

ISBN
978-953-361-005-4

Ključne riječi
IKT, učenje, poučavanje, učenici s teškoćama u razvoju
(ICT, learning, teaching, students with disabilities)

Sažetak
S ciljem utvrđivanja efekata uvođenja IKT-a u nastavu na razvoj digitalnih kompetencija učenika s teškoćama u razvoju te njihove stavove i iskustva vezane uz IKT u okviru pilot-projekta e- Škole, analizirane su dvije ciljne skupine u dvije točke mjerenja, na početku i na kraju projekta. Prvu ciljnu skupinu čine učenici te nastavnici i stručni suradnici Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, a drugu ciljnu skupinu čine učenici s teškoćama u razvoju integrirani u redovne razrede osnovnih i srednjih škola. Podaci prikupljeni kvantitativnom metodom u Centru za odgoj i obrazovanje pokazuju da više od 70 % djece u oba mjerenja ima kod kuće dostupan neki od IKT uređaja uključujući pristup internetu, dok su im u školi u oba mjerenja najdostupnija stolna računala i pristup internetu (za više od 90 % učenika). Prema procjenama roditelja, svakodnevno se najviše djece koristi internetom i pametnim telefonom, a u manjoj mjeri ostalim IKT- uređajima dok u školi učenici najučestalije koriste stolno računalo i općenito pristup internetu. Rezultati su pokazali da učenici nemaju izražene pozitivne stavove prema korištenju IKT-a niti u početnome niti u završnom mjerenju. Roditelji i nastavnici različito procjenjuju digitalne kompetencije djece pri čemu su roditelji skloniji procjenjivati da njihovo dijete posjeduje određenu digitalnu kompetenciju, u odnosu na nastavnike. Podaci prikupljeni kroz fokus-grupe s djelatnicima Centra za odgoj i obrazovanje u završnom ispitivanju pokazuju da nastavnici izvještavaju o svakodnevnom korištenju nove opreme/alata. Sudionici ističu izrazito zadovoljstvo pametnim pločama te dobivenom podrškom. Djelatnici vide mnogobrojne prednosti korištenja IKT-a u učenju i poučavanju, a u završnom ispitivanju vide puno manje nedostataka nego u početnome ispitivanju. Ističu potrebu za nabavkom specijalizirane opreme. Na temelju podataka prikupljenih online ispitivanjem učenika s teškoćama u redovnim razredima može se zaključiti da otprilike 70 % djece u oba mjerenja kod kuće ima dostupan neki od IKT uređaja dok je pristup internetu omogućen gotovo svim učenicima (96 %). Što se tiče dostupnosti IKT-uređaja u školi, kako u početnome tako i u završnom mjerenju, najdostupnija su stolna računala. Preko 80% djece svakodnevno kod kuće koristi internet te pametne telefone dok se u školi najčešće koriste stolna računala. Prema podacima dobivenim od učenika u završnom mjerenju, gotovo 50 % učenika svakodnevno koristi internet (što je porast u odnosu na početno mjerenje). Učenici učestalije koriste IKT uređaje u školi u završnom mjerenju. Utvrđeno je da nema značajnih razlika u učestalosti IKT aktivnosti u svakodnevnom životu između početnoga i završnoga mjerenja kao ni u učestalosti korištenja IKT aktivnosti u školi. U početnome mjerenju učenici s teškoćama u razvoju vide više prednosti korištenja IKT-a u svakodnevnom životu i u nastavi, ali i nedostataka korištenja IKT-a u nastavi. Učenici procjenjuju jednaki stupanj zanesenosti u korištenju IKT-a i u početnome i u završnom mjerenju. Vidljivo je da učenici u prosjeku procjenjuju svoje opće digitalne kompetencije između nulte i početne razine, pri čemu su procjene digitalnih kompetencija u završnom mjerenju više. Na temelju dobivenih rezultata predložene su preporuke vezane uz uvođenje IKT-a u ustanove u kojima se školuju učenici s teškoćama u razvoju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA