Naslov
Zaštita jabuke od bakterijskog paleža (Erwinia amylovora)
(Control of fire blight (Erwinia amylovora) on apple trees)

Autori
Bogdan, Cvjetković ; Edyta, Halupecki

Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 22 (1999), 5; 244-247

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
jabuka, bakterijski palež Erwinia amylovora, zaštita
(apple trees, fire blight, Erwinia amylovora, control)

Sažetak
ZAŠTITA JABUKA OD BAKTERIJSKOG PALEŽA -Bakterijska palež (Erwinia amylovora) otkrivena je prvi put u Hrvatskoj 1995. godine u Nuštru. Iste godine bolest je zamijećena i u drugim mjestima u okolici Osijeka, a i samom gradu. Po njenoj pojavi poduzete su sve karantenske mjere, kako bi se spriječilo njeno širenje. Pristupilo se krčenju stabala. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva do sredine 1998. godine podmirilo je troškove za iskrčena stabla. Prema službenim podacimaiskrčeno je 199.432 stabla jabuka, 142.479 stabala krušaka, 148 stabala dunja, 152 stabla mušmule. Sigurno je iskrčeno više stabala od navedenog broja, jer svi vlasnici nisu tražili naknadu od Ministarstva. Unatoč poduzetim mjerama bakterijska palež se proširila te je prisutna u 5 županija (Osječko - baranjskoj, Vukovarsko - srijemskoj, Požeško - slavonskoj, Virovitičko - podravskoj i Brodsko - posavskoj županiji). Zbog raznih razloga, između ostalog kašnjenja provedbe svih akcija, krčenje zaraženih stabala nije postiglo željeni učinak pa se bolest proširila i udomaćila na području od naše istočne granice do Virovitice i Slavonskog Broda. Osjetljive sorte voćaka će propasti, jer ih nikakvim mjerama ne možemo zaštititi. Među voćarskim vrstama postoje razlike u pojavi bolesti, pa se bolest javlaja na češšće na dunji. Od krušaka vrlo osjetljive su Krasanka i Santa Maria. Jabuke su mnogo manje osjetljive i tu se pomnom zaštitom može mnogo postići. Osim toga nekoliko fungicida je dobilo dozvolu za suzbijanje ove bolesti. Voćnjak u kojem je zaraza primijećena prošle godine treba pomno pregledati. Na zaraženim stablima lišće često ostaje na stablu sve do proljeća, premda do te pojave dolazi zbog suviška dušika. Grane na kojima je ostalo lišće treba energično stresti tako da lišće padne. U koliko na stablima ima zaraženih plodova treba ih odnijeti iz voćnjaka i spaliti. Posebno treba obratiti pažnju na promjene na debljim granama i deblu. Na kori debla i grana nastaju uleknuća, nešto tamnijih površina. Taj dio kore u početku postaje mekši, nabubri a zatim se sasušuje, a kora ima drugačiju nijansu. S obzirom da je zaraženo tkivo uleknuto moguće je jasno raspoznati granicu između zdravog i bolesnog tkiva. Ispod sasušene kore javlja se crvenosmeđa boja i ljepljiva bakterijska sluz koja za vlažnog vremena probija, u vidu iscjetka ili kapljica, na površinu kore. Iscjedak je ispočetka bezbojan, a kasnije postaje jantarnožuti i na kraju smeđi. To su u proljeće najčešći izvori zaraze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA