Pregled bibliografske jedinice broj: 1085720
Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha (Ell./EV) Sal
Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha (Ell./EV) Sal // Glasnik zaštite bilja, 22 (1999), 5; 242-244 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1085720 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha (Ell./EV) Sal
(Apple powdery mildew (Podosphaera leucotricha (Ell./EV) Sal)
Autori
Topolovec Pintarić, Snježana ; Cvjetković, Bogdan
Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 22
(1999), 5;
242-244
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
jabuka, pepelnica
(apple, powdery mildew)
Sažetak
PEPELNICA JABUKE-Najznačajnija gljivična bolest komercijalnih voćaka jabuke, odmah nakon krastavosti (fuzikladija) svakako je pepelnica. Intenzivan način uzgoja jabuka, većinom popularnih sorti, ali nažalost podložnih ovoj bolesti, pridonosi njenim redovitim javljanjima. Uzročnik pepelnice, gljiva Padosphaera leucotricha, može inficirati i neke sorte kruške, a iznimno može napasti i dunju. Imenom P. leucotricha označen je spolni stadij gljive tj. kleistoteciji. Nespolni stadij imenovan je Oidium farinosum (Cooke), a odnosi se na konidiofore s konidijama. Višegodišnja prisutnost gljive u voćnjaku otkriva se po stablima "rijetke" krošnje s mladim izbojima prekrivenim pepeljastom prevlakom. Pepeljasta je prevlaka odredila ime bolesti, a čine ju micelij gljive s nizovima konidija koje se protresanjem izboja osipaju poput pepela. Prevlaka se razvija na svim zelenim organima izrastajući zajedno s njima iz zaraženih jednogodišnjih pupova (lisnih, cvjetnih) u vrijeme listanja i cvatnje. Zbog istovremenog razvoja prevlaka potpuno prekriva zelene organe koji zasjenjeni njome slabo asimiliraju. Dodatno, njihov razvoj pogoršava gljiva vlastitom ishranom, crpeći hranjive tvari iz epidermalnih stanica biljnih organa svojim sisaljkama za hranjenje (haustorije). Stoga se mladi izboji slabije razvijaju, kraćih su internodija s nekoliko otvrdnulih, polusuhih ili suhih listova zaostalih u rozeti na vrhu, dok su se ostali osušili i otpali. Listovi su deformirani, uži od zdravih, gotovo vrboliki ili uvijeni u lijevak. Cvjetovi koji su se razvili iz zaraženog cvjetnog pupa zelenkaste su boje, a lapovi su im pepeljasti. Latice cvjetova su uske i sitnije te do izražaja dolaze tučak i prašnici. U jednom cvatu najčešće su svi cvjetovi zaraženi i sterilni. Opisana slika bolesti, uočljiva na početku vegetacije uvjetovana je prezimljenjem gljive u pupu. Zato ove simptome pripisujemo primarnim infekcijama. Kasnije u vegetaciji dolazi do sekundarnih infekcija, a slika bolesti je nešto drukčija jer se radi o zarazi pojedinačnih listova. Listovi su više ili manje prevučeni prevlakom, ovisno o tome kako su brzo bili inficirani od izlaženja iz pupa. Moguće su infekcije već nakon dva dana po izlasku iz pupa. Tada su zaraženi listovi jače zahvaćeni prevlakom i deformirani, zbog neravnomjernog rasta zdravog i zaraženog dijela, na kojem.se razvija pepelnica. Ako je zaraza ostvarena šesti ili osmi dan po izlasku lista, na njegovom su licu vidljive svijetle pjege, a prevlaka je na naličju. Starenjem listovi postaju otporniji na napad. Simptomi karakteristični za sekundarne infekcije, ponekad se mogu javiti i na početku vegetacije, a tada su posljedica prezimljenja gljive na kori izboja i pazušcima pupova. Sekundarne infekcije su infekcije plodova, a ostvaruju se pri njihovom zametanju ili dok su još sitni. Na plodovima osjetljivih sorti (Jonathan, Idared) dolazi do razvoja mrežastog oštećenja crvenosmede boje. Mrežasti "uzorak" je utisnut u epidermu i gladak, a posljedica je odumiranje kutikule tj. membrana epidermalnih stanica. Mrežavost je slična ožegotinama od neprimjerene primjene ili nekompatibilnih kombinacija sredstava za zaštitu bilja, te nekih abiotičkih čimbenika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb