Naslov
Sekundarna prevencija moždanog udara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
(Secondary prevention of stroke in primary care)

Autori
Dejhalla, Ema ; Benvin, Ana ; Bonifačić, David

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
3. Riječki dani primarne zdravstvene zaštite "Bolesnik s neurološkim i psihičkim poremećajima u obiteljskoj medicini"

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 25.10.2019. - 27.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Moždani udar ; Čimbenici rizika ; Sekundarna prevencija
(stroke ; risk factors ; secondary prevention)

Sažetak
Moždani udar definira se kao klinički sindrom koji se očituje naglim nastankom fokalnog ili globalnog moždanog deficita u trajanju dužem od 24 sata ili završava smrtnim ishodom. Može biti ishemijski ili hemoragijski. Ishemijski nastaje zbog začepljenja žile trombom ili embolusom, dok hemoragijski nastaje zbog puknuća krvne žile u mozgu. Tranzitorna ishemijska ataka je kliničko stanje karakterizirano simptomima moždanog udara u trajanju manjem od 24 sata i bez trajnih posljedica. Čimbenike rizika nastanka moždanog udara može se podijeliti na one na koje je moguće djelovati i na one na koje nije moguće djelovati. U prvu skupinu pripadaju arterijska hipertenzija, pušenje, konzumacija droga, prekomjerna tjelesna masa, fizička neaktivnost, dislipidemija, dijabetes melitus, bolesti srca i krvnih žila, hiperkoagulabilna stanja, uzimanje kontraceptiva, dok drugoj skupini pripadaju dob, spol, genetski čimbenici. Kada govorimo o posljedicama moždanog udara, razlikuju se motorni ispadi, kognitivna oštećenja i emocionalne promjene ličnosti i raspoloženja. Prevencija moždanog udara dijeli se na primarnu, koja se odnosi na mjere sprečavanja moždanog udara kod asimptomatskih osoba i na sekundarnu, koja se odnosi na mjere modifikacije rizičnih čimbenika koji su doveli do moždanog udara ili tranzitorne ishemijske atake. Cilj ovog preglednog rada je ukazati na važnost sekundarne prevencije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prvi stupanj sekundarne prevencije je promjena životnih navika kao što je prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne težine, promjena prehrane, povećanje tjelesne aktivnosti. Kod pratećih bolesti, uvodi se ciljna terapija. Kod hipertenzije, daju se diuretici i ACE-inhibitori, kod dislipidemije statini. Aspirin, klopidogrel, dipiridamol i tiklopidin su antiagregacijski lijekovi koji smanjuju učestalost vaskularnih incidenata i moždanog udara. U prevenciji kardioembolijskog moždanog udara najčešće uzrokovanog fibrilacijom atrija, koristi se peroralna antikoagulantna terapija. Moždani udar je bolest koja se može kontrolirati i prevenirati. Mjerama sekundarne prevencije može se smanjiti rizik ponovnog javljanja moždanog udara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA