Naslov
Viroze i fitoplazme vinove loze.
(Grapevine viruses and phytoplasmas.)

Autori
Šubić, Milorad ; Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 19 (1996), 5; 259-261

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
viniva loza, vitusi, fitoplazma
(grapevine, viruses, phytoplasmas)

Sažetak
VIROZE I FITOPLAZME VINOVE LOZE Premda vinova loza uz žitarice spada u najstarije kultivirane biljke, virusne bolesti dobivaju na značaju posljednjih stotinjak godina. Tek pojavom filoksere (Daktulos-phaira vitifoliae), točnije primjenom tehnike cijepljenja kao mjere zaštite loze, dolazi i do porasta važnosti ove kategorije nametnika. U svijetu je identificirano nekoliko desetaka vrsta virusnih oboljenja loze i još desetak bolesti čija etiologija nije pouzdano utvrđena. Sva virusna oboljenja nisu jednako proširena, niti ekonomski štetna, zato smo ih svrstali u sljedeće skupine: 1) ekonomski vrlo značajne: infektivna degeneracija loze (GFV) i uvijenost lišća vinove loze (GLRV), 2) ekonomski značajna: jamičavost drveta i plutavost kore loze 3) ekonomski umjereno značajne: mozaik gušarke loze i prstenasta pjegavost rajčice na lozi 4) ekonomski malo značajne: mozaik žila, šarena pjegavost i žuta mrljavost loze 5) nepoznatog ekonomskog značaja: mozaik duhana na lozi Najznačajniji izvor viroza vinove loze je zaraženi sadni materijal. Kako taj materijal postoji u međunarodnoj razmjeni i prometu u velikim količinama, glavni je uzrok rasprostranjenosti virusa loze u svijetu. Lozni sadni materijal dobiva se cijepljenjem vegetativnih dijelova dviju biljaka u zajednički organizam. Budući da su virusi apsolutni obligatni paraziti, submikroskopske građe, prenose se iz zaražene podloge u plemku, ali i obratno. Dakle, zaraženi matični čokoti izvor su zaraze za buduće cjepove. Inficirani čokoti ne mogu se izliječiti i ostaju zaraženi do kraja života. Pri tome je razdoblje latentnosti od izuzetnog značaja. Tako kod zaraze loznog materijala infektivnom degeneracijom od infekcije do vidljivih simptoma zaraze slijedi duže razdoblje tijekom kojeg biljka ničim ne pokazuje da je zaražena. Opasnost predstavljaju i američke podloge, koje kao nosioci prikrivenih zaraza uvijenosti lišća pridonose masovnom širenju te viroze loznim cjepovima. Udio u širenju viroza loza u prirodi imaju i vektori, među kojima su najznačajnije nematode, ali je utjecaj vektora na etiologiju mnogih virusa još uvijek nepoznat (uvijenost lišća, plutavost kore, jamičavost drveta, šarena pjegavost i dr.). Uspješno suzbijanje ove kategorije uzročnika bolesti moguće je provođenjem preventivnih mjera: proizvodnjom zdravih cjepova i zaštitom zdravog materijala od naknadnih infekcija. Proizvodnja zdravih cjepova obuhvaća niz postupaka poznatih kao zdravstvena selekcija vinove loze. Ona započinje vizualnim odabirom matičnih biljaka. Postupcima termoterapije i kulturom biljnog tkiva moguće je proizvesti nezaraženi materijal (virus free) za dalju reprodukciju. No, s obzirom na veliki broj virusa, zdravstvena se selekcija provodi na infektivnu degeneraciju i uvijenost lišća loze, pa su tako proizvedeni cjepovi deklarirani kao VT (virus tested). To znači da su oslobođeni od ekonomski najštetnijih virusa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA