Naslov
Siva plijesan vinove loze (Botrytis cinerea Pers. Ex Fr.)
(Grapevine Gray Mold (Botrytis cinerea Pers. Ex Fr.))

Autori
Topolovec-Pintarić, Snježana ; Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 19 (1996), 5; 251-253

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
vinova loza, siva plijesan, Botrytis cinerea Pers. Ex Fr., zaštita,
(grapevine, gray molud, Botrytis cinerea Pers. Ex Fr, . control)

Sažetak
SIVA PLIJESAN VINOVE LOZE (Botrytis cinerea Pers, ex. Fr.)-Više od stotinu godina gljivica B. cinerea privlači pozornost kao uzročnik bolesti koja odnosi značajan dio uroda u intenzivnom uzgoju vinove loze. U kontinentalnom dijelu zemlje u pojedinim godinama smanji urod i do 50-60 %. U mediteranskom dijelu, zbog klimatskih uvjeta, štete su manje, od 3-15% (Cvjetković, 1987.). Osim smanjenja količine, umanjena je i kakvoća grožđa pa se štete nastavljaju i u procesu vinifikacije. Zaraženo grožđe sadrži manje šećera, jer ga gljiva utroši za razvoj. . Polifenoloksidaze, kojima je micelij bogat, uzrokuju posmeđenje mošta, a zbog lučenja dekstrana javlja se sluzavost mošta. Nadalje, mošt s više octene kiseline, neugodna mirisa po plijesni, uz probleme bistrenja i produžene fermentacije teško može obećati kvalitetno vino. Bolest koju B. cinerea uzrokuje na vinovoj lozi, prema karakterističnim je simptomima nazvana siva plijesan. Siva plijesan opis je micelarne prevlake, čija siva boja potječe od mase nespolnih spora. Prevlaka je najuočljivija pred berbu na zrelim grozdovima, kada je već i počinjena šteta. Međutim, bolest započinje infekcijama još u cvatnji loze, a katkada i ranije. Inokulum za ostvarenje primarnih infekcija potječe od prezimljelih organa gljive. Tijekom zime gljiva se održava u obliku crnih, nepravilnih sklerocija u vanjskom sloju mrtve kore rozgve. Micelij može prerastati koru rozgve, dok su unutrašnji slojevi od prodora zaštićeni peridermom. U nekih sorata na jaku proširenost micelija u kori rozgve upućuje njena gotovo bijela boja, dok se slabije širenje micelija u kori i ne opaža. Moguće je i prezimljenje dormantnog micelija u pupovima nižih dijelova jednogodišnje rozgve, koji su zbog nedovoljne zrelosti bili lako inficirani kasno u jesen. Značajan izvor inokuluma su i dijelovi rozgve zaostali nakon rezidbe u vinogradu. Kao saprofit održat će se i na bilju uokolo vinograda, a otuda vjetrom nanesene konidije povećat će inokulum u vinogradu. U cvatnji loze B. cinerea započinje 1. fazu svog ciklusa kao biotrof, nakon ostvarenih primarnih infekcija cvjetova preko njuške i cvata tučka. Slijedi latentno razdoblje do iza cvatnje. Inficirani cvjetni dijelovi nekrotiziraju, prašnici otpadnu pa se otkriva plodnica s nakupinama micelija. Nakon cvatnje, gljivica nastavlja djelovati kao nekrofit na odumrlim cvjetnim dijelovima. Konidije s tih dijelova inficiraju izravnom penetracijom peteljčice i peteljke grozdića, čime bolest ulazi u 2. parazitsku fazu. No, zbog rasta na peteljčicama se otvaraju sitna napuknuća, kroz koje gljiva još lakše ulazi. Micelij macerira inficirano tkivo, a odumrla mjesta se vide kao crnosmeđe nekroze. Na mjestu nekroze prekinuto je kolanje sokova, pa se zbog neishranjenosti tek zametnute zelene bobice smežuraju i osuše, a gljiva i njih kolonizira. Uglavnom, štete u toj fazi su rijetke i nisu velike, jer su zelene bobice otporne na izravne infekcije zbog deblje voštane prevlake i fitoaleksina koje izlučuju na površinu. Stoga se taj simptom naziva »zelena plijesan« . Kasnije do infekcija kroz oštećene ( grozdovi moljci) i nakon kiša kroz okom ne vidljive pukotine na bobama. Karkteristični simptomi se pojavljuju u jesen do pred berbu kada su štete najočiije. Naveden je progam zaštite.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA