Naslov
Testiranjem olakšano učenje: uloga vrste dosjećanja i davanja povratne informacije
(Test-potentiated new learning: the role of the type of retrieval, and feedback)

Autori
Pavlić, Matej ; Vlašiček, Denis ; Ivanec, Dragutin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 22. Dana psihologije u Zadru / Burić, Irena ; Banai, Benjamin ; Macuka, Ivana ; Šimić, Nataša ; Tokić, Andrea ; Vidaković, Marina - Zadar, 2020, 215-215

ISBN
978-953-331-305-4

Skup
22. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.10.2020. - 03.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
testiranjem olakšano učenje ; dosjećanje ; povratna informacija
(test-potentiated new learning ; retrieval ; feedback)

Sažetak
Brojna su istraživanja proučavala utjecaj testiranja na dugoročno pamćenje prethodno naučenog gradiva. Rezultati uglavnom pokazuju da testiranje gradiva povoljnije djeluje na njegovo dugoročno pamćenje nego puko ponavljanje istog tog gradiva. Međutim, relativno recentna istraživanja pokazuju da testiranje prethodno naučenog gradiva može povoljno djelovati i na usvajanje novog gradiva. Taj efekt nazvan je testiranjem olakšano učenje. Naši ciljevi su na tragu tih istraživanja. Prvo, htjeli smo saznati je li vrsta dosjećanja povezana s opisanim učinkom. Drugo, zanimalo nas je ima li primanje povratne informacije o točnosti odgovora na testu ulogu u pojavi ili veličini efekta. Proveden je nezavisni eksperimentalni nacrt gdje su kao vrste dosjećanja korištene inačice epizodičkog ili semantičkog pamćenja, uz postojanje ili nepostojanje povratne informacije o točnosti dosjećanja u postupku testiranja. Sudionici (N = 207) su na računalima čitali tekst o korovima, koji je bio podijeljen na tri sadržajno povezana dijela. Sve su skupine čitale iste tekstove s uputom o pamćenju sadržaja. Nakon čitanja prvog dijela teksta, prva je skupina ponovno čitala isti dio teksta, druga skupina je odgovarala na pitanjaopće informiranosti (semantičko pamćenje), a treća je odgovarala na pitanja o sadržaju dijela teksta koji su netom pročitali (epizodičko pamćenje). U drugom koraku postupak je načelno bio isti, samo s drugim dijelom teksta. U ta prva dva koraka, polovica sudionika iz skupina s testiranjem primila je povratnu informaciju o vlastitom učinku na testovima, a polovica nije. U trećem koraku, sudionici sve tri skupine su čitali treći dio teksta nakon čega su svi rješavali isti test znanja sadržaja tog trećeg, netom pročitanog dijela. Glavna zavisna varijabla bio je broj točnih odgovora na pitanja u završnom testiranju. Provedene analize su pokazale da su sudionici koji su u sva tri koraka imali testiranje vezano uz sadržaj dijela teksta koji su netom čitali ostvarili statistički značajno veći rezultat od druge dvije skupine. Učinak povratne informacije nije sepokazao statistički značajnim. Rezultati ovog i srodnih istraživanja ukazuju na to da bi u obrazovnu praksu bilo dobro uvesti kontinuirano i povremeno testiranje prethodno naučenog gradiva. Također, naši rezultati ne idu u prilog kontekstualnim teorijama koje predviđaju da bi dosjećanje samo za sebe, bez obzira na vrstu pamćenja iz kojega se dosjećamo, moglo dovesti do testiranjem olakšanog učenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA