Pregled bibliografske jedinice broj: 1085510
Rasuđivanje i meta-rasuđivanje: Znamo li da nam zaključak ne vrijedi?
Rasuđivanje i meta-rasuđivanje: Znamo li da nam zaključak ne vrijedi? // 22. Dani psihologije u Zadru - Knjiga sažetaka / Burić, Irena (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2020. str. 14-14 (plenarno, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1085510 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rasuđivanje i meta-rasuđivanje: Znamo li da nam zaključak ne vrijedi?
(Resoning and meta-reasoning: Do we know that our conclusion is invalid?)
Autori
Valerjev, Pavle
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
22. Dani psihologije u Zadru - Knjiga sažetaka
/ Burić, Irena - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2020, 14-14
ISBN
978-953-331-305-4
Skup
22. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.10.2020. - 03.10.2020
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
rasuđivanje ; kognitivne pristranosti ; dvoprocesno mišljenje ; metakognicija ; meta-rasuđivanje
(resoning ; cognitive biases ; dual process theory of thinking ; metacognition ; meta-reasoning)
Sažetak
Psihologijska znanost ima dugu tradiciju istraživanja rasuđivanja, mišljenja i donošenja odluka. Tijekom desetljeća su razvijeni brojni tipovi zadataka koji su aktivirali odabrane misaone procese. Rezultati tih istraživanja su, među ostalim, otkrili da ljudi na sustavan način griješe prilikom rasuđivanja u brojnim zadacima rasuđivanja. Te sustavne pogreške se nazivaju kognitivne pristranosti. Objašnjenje za većinu kognitivnih pristranosti je neadekvatna primjena heuristika za brzo generiranje odgovora. Na primjer, u zadatku kategoričkog silogizma možemo se osloniti na uvjerljivost zaključka, umjesto na formu premisa, a u Linda problemu biramo odgovor koji nam djeluje kao reprezentativan za opisanu osobu, a ne na temelju vjerojatnosnog izračuna. Heuristike funkcioniraju kao univerzalni misaoni prečac koji omogućuje lako i brzo izvođenje zaključaka i donošenje odluka. Praktične zbog brzine, ali mogu voditi u rigidnost i greške. No s druge strane, ljudsko mišljenje karakterizira i visok stupanj fleksibilnosti, analitičnosti, modifikacije, usvajanja i primjene mentalnih vještina i strategija. Ovakva podjela na dva tipa mišljenja, heurističko i analitičko (Tip 1 i Tip 2) je temelj teorije dvojih procesa u rasuđivanju koja precizno otkriva uzroke raznih kognitivnih pristranosti. Kad generiramo rješenje u zadatku rasuđivanja kako i koliko možemo biti sigurni u njegovu točnost? Ovisi li procijenjena točnost o stvarnoj točnosti? Odgovore na ova pitanja donosi nam teorijski okvir nazvan meta-rasuđivanje. Riječ je o primjeni i prilagodbi općenitijeg područja metakognicije na procese rasuđivanja, rješavanja problema i donošenja odluka. Metakognicija se popularno definira kao „znanje o znanju“ i bavi se proučavanjem procesa metakognitivnog nadzora i kontrole te primjene metakognitivnih znanja i strategija u raznim aspektima kognicije. U slučaju meta-rasuđivanja naglasak je prvenstveno na proučavanju metakognitivnog nazora i kontrole pri procesima rasuđivanja te se elegantno nadopunjuje s teorijama dvojnog procesiranja. U ovom predavanju biti će objašnjeno što nam meta-rasuđivanje otkriva o tome kako i kada donosimo metakognitivne procjene o vlastitoj uspješnosti i na koji način metakognitivni procesi ulaze u interakciju s procesima rasuđivanja i donošenja odluka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)
