Pregled bibliografske jedinice broj: 1085422
Fenolni spojevi u biljkama
Fenolni spojevi u biljkama, 2020., diplomski rad, diplomski, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Osijek
CROSBI ID: 1085422 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fenolni spojevi u biljkama
(Phenolic compounds in plants)
Autori
Galić, Lucija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Mjesto
Osijek
Datum
20.03
Godina
2020
Stranica
80
Mentor
Lisjak, Miroslav
Ključne riječi
fenolni spojevi ; antioksidacijska aktivnost ; sinteza ; metode detekcije ; prehrana
(phenolic compounds ; antioxidant activity ; synthesis ; detection methods ; diet)
Sažetak
Fenolni spojevi u biljkama su mnogobrojni i pripadaju sekundarnim tvarima u biljnom organizmu. S kemijskog aspekta, to je grupa spojeva koja ima fenolnu odnosno hidroksilnu skupinu na aromatskom prstenu. Postoje različiti načini sinteze fenolnih spojeva. Najvažnija dva puta biosinteze su put šikiminske kiseline i put jabučne kiseline. Biljke proizvode širok spektar sekundarnih metabolita koji pokrivaju različite funkcije, kao na primjer obrana biljke od herbivornih organizama, mehanička potpora biljke, privlačenje oprašivača i rasprostranjivača plodova ili inhibiciji rasta susjednih biljaka. Najčešće zastupljena skupina fenolnih spojeva su flavonoidi. Flavonoidi se sintetiziraju putem fenilpropanoida i služe kao UV zaštitnici u obrani patogena, za komunikaciju biljaka i mikroorganizama i regulaciju reaktivnih vrsta kisika. U svijetu postoji veliko zanimanje za fitokemikalije kao bioaktivne komponente hrane. Konzumacija voća i povrća u prehrani ljudi može prevenirati neke bolesti zahvaljujući visokoj antioksidacijskoj aktivnosti istih. Slobodni radikali imaju važnu ulogu u procesima kvarenja hrane, razgradnji kemijskih materijala i također doprinose više od stotinu poremećaja kod ljudi. Posljednjih godina postoji povećan interes za upotrebu antioksidanta u medicinske svrhe, a veliku pozornost privlače klijanci žitarica i mahunarki zbog svojih jakih antioksidacijskih svojstava. Postoje mnoge metode detekcije fenolnih spojeva i izračuna ukupne antioksidacijske aktivnosti. U grubo su podijeljene u dvije skupine: in vitro metode i in vivo metode. Neke od in vitro metoda su DPPH, TEAC, FRAP, SOD, ORAC i mnoge druge, a od in vivo metoda to su GSH, GSHPx, CAT, GGT itd.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-UIP-2017-05-4292 - Genotipska specifičnost pšenične trave (Triticum aestivum L.) visokonutritivnog prirodnog dodatka prehrani (WHEAT4GRASS) (Rebekić, Andrijana, HRZZ - 2017-05) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek