Pregled bibliografske jedinice broj: 1085345
Raznolikost faune obada (Diptera: Tabanidae) različitih šumskih staništa na području Šumarije Batina
Raznolikost faune obada (Diptera: Tabanidae) različitih šumskih staništa na području Šumarije Batina // Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2020. / Ozimec Siniša, Bogut Irella, Bogdanović Tomislav, Jurčević Agić Ivančica, Rožac Vlatko, Stević Filip, Popović Željko, Bolšec Boris, Vereš Marija (ur.).
Kopačevo: Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", 2020. str. 110-111 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1085345 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Raznolikost faune obada (Diptera: Tabanidae)
različitih šumskih staništa na području
Šumarije Batina
(Horsefly fauna diversity (Diptera: Tabanidae)
of different forest habitats on the area of
Batina Forestry)
Autori
Krčmar, Stjepan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 9. simpozija s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit jučer, danas, sutra 2020.
/ Ozimec Siniša, Bogut Irella, Bogdanović Tomislav, Jurčević Agić Ivančica, Rožac Vlatko, Stević Filip, Popović Željko, Bolšec Boris, Vereš Marija - Kopačevo : Javna ustanova "Park prirode Kopački rit", 2020, 110-111
Skup
9. Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Kopački rit - jučer, danas, sutra
Mjesto i datum
Kopačevo, Hrvatska, 26.09.2019. - 27.09.2019
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Obadi, Tabanidae, šumske sastojine, Zmajevac, Hrvatska
(Horseflies, Tabanidae, forest communities, Zmajevac, Croatia)
Sažetak
Istraživanje raznolikosti faune obada u različitim šumskim staništima na području Šumarije Batina obavljeno je tijekom ljetnih mjeseci 2020. godine. Obadi su uzorkovani s Malezovim klopkama prema modelu Townesa (1972), H-klopkama i ljepljivim klopkama u šumskim predjelima Zatonja, Himahata i Monjoroša. Uzorkovana je 871 jedinka obada svrstana u 16 vrsta. Najveći broj vrsta (13), i jedniki obada (329) uzorkovan je u šumi bijele vrbe i crne topole (as. Salici-Populetum nigrae) na području Zatonja, slijedi miješovita šuma bijele vrbe, crne topole, jasena i hrasta lužnjaka na području Himahata s 320 uzorkovanih obada svrstanih u 12 vrsta, te šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke (as. Genisto elatae-Quercetum roboris) na području Monjoroša s 222 uzorkovana obada svrstana u 12 vrsta. U sva tri šumska predjela uzorkovane su vrste Chrysops relictus, Hybomitra ciureai, Tabanus bromius, Tabanus maculicornis, Tabanus sudeticus, Tabanus tergestinus, Haematopota pluvialis i Haematopota subcylindrica. Ostalih osam vrsta uzorkovano je u dva ili samo u jednom šumskom predjelu. Vrsta Tabanus bromius najbrojnija je vrsta obada u Zatonju u šumi bijele vrbe i crne topole te iznosi 43.77%, uzorkovanih obada, dok u Himahatu u mješovitoj bjelogoričnoj šumi i u Monjorošu u šumi hrasta lužnjaka i velike žutilovke najbrojnija vrsta obada je Tabanus tergestinus s 44.37% te s 36.03%. Četiri vrste obada Chrysops relictus, Tabanus bromius, Tabanus tergestinus i Haematopota pluvialis najbrojnije su vrste obada na istraživanom području Šumarije Batina, te iznose 88.06% svih uzorkovanih jedinki obada. Rezultati Sorensenovog indeksa pokazuju vrlo visok stupanj sličnosti u fauni obada istraživanih šumskih zajednica. Najveća sličnost u sastavu faune obada od 91.66% utvrđena je između mješovite šumske sastojine na Himahatu i šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke na Monjorošu. Između ostalih šumskih zajednica sličnost u sastavu faune obada iznosi 72%. Od uzorkovanih vrsta obada, 13 vrsta pripada borealno-euroazijskoj biogeografskoj skupini, dvije mediteranskoj (uključujući samo južno Europske vrste), te jedna Afro- euroazijsko aridnoj skupini.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-285-0731674-2200 - Genetički biljezi i uloga atraktanta u regulaciji brojnosti hematofagnih diptera (Krčmar, Stjepan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Osijeku - Odjel za biologiju
Profili:
Stjepan Krčmar
(autor)