Naslov
Digitalne kompetencije nastavnika i učenika
(Digital competences of teachers and students)

Autori
Pahljina-Reinić, Rosanda ; Rončević Zubković, Barbara ; Kolić-Vehovec, Svjetlana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Uvođenje suvremenih tehnologija u učenje i poučavanje: Istraživanje učinaka pilot-projekta e-Škole

Urednik/ci
Kolić-Vehovec, Svjetlana

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Grad
Rijeka

Godina
2020

Raspon stranica
119-142

ISBN
978-953-361-005-4

Ključne riječi
Digitalna kompetencija, Okvir za digitalnu kompetenciju, IKT integracija, nastavnici, učenici
(Digital competence, DIGCOMP framework, ICT integration, teachers, students)

Sažetak
Istraživanje je provedeno u okviru evaluacije učinaka pilot projekta e-Škole (Carnet, 2018) namijenjenog uspostavi sustava razvoja digitalno zrelih škola, s namjerom da se ispitaju učinci primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) na razvoj i unaprjeđenje digitalnih kompetencija nastavnika i učenika. Glavni je cilj istraživanja bio ispitati razlike u digitalnim kompetencijama nastavnika i učenika s obzirom na spol, obrazovnu razinu (osnovna i srednja škola) i vrijeme mjerenja digitalnih kompetencija. Podaci su prikupljeni kroz početno (2017.) i završno mjerenje (2018.) primjenom online upitnika digitalnih kompetencija na reprezentativnim uzorcima nastavnika (N=1234) i učenika (N=2675) iz 151 škole, kao i primjenom zadataka za mjerenje digitalnih kompetencija na uzorcima nastavnika (N=103) i učenika (N=173) iz 22 škole. Korišteni mjerni instrumenti razvijeni su za potrebe ovog istraživanja na temelju postojećih konceptualnih okvira digitalnih kompetencija. Upitnicima samoprocjena općih digitalnih kompetencija ispitano je pet općih kompetencija nastavnika i učenika: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Kreiranje sadržaja, Sigurnost i Rješavanje problema. Upitnikom kompetencija za primjenu digitalnih tehnologija u odgoju i obrazovanju ispitane su tri specifične kompetencije nastavnika: Poučavanje i učenje uz primjenu digitalne tehnologije, Rad u školskom okruženju i Profesionalno obrazovanje i cjeloživotno učenje. Sudionici su procjenjivali vlastite kompetencije putem rubrika koje opisuju tri razine kompetencija (početna, srednja i napredna). Sukladno upitnicima općih digitalnih kompetencija konstruirani su zadaci za mjerenje pet navedenih općih digitalnih kompetencija nastavnika i učenika. Rezultati su pokazali da su na početku projekta, samoprocjene nastavnika u području specifičnih kompetencija u prosjeku bile niže (nešto iznad početne razine razvijenosti) u odnosu na procjene u području općih digitalnih kompetencija (između početne i srednje razine). U završnom mjerenju iskazane su podjednake razine općih i specifičnih kompetencija nastavnika te su početne razlike u smjeru viših samoprocjena kompetencija kod nastavnika srednjih škola i nastavnika muškog spola smanjene. Uvjerenja nastavnika u pogledu svih procijenjenih kompetencija bila su pozitivnija po završetku projekta. Iskazane opće digitalne kompetencije učenika u prosjeku su se nalazile između početne i srednje razine razvijenosti. Iako se pokazalo da učenici, u usporedbi s učenicama, općenito iskazuju više procjene u svim područjima općih digitalnih kompetencija, utvrđeni su i određeni interakcijski efekti spola i razine obrazovanja na samoprocjene općih digitalnih kompetencija učenika. Kao i kod nastavnika, uvjerenja učenika u pogledu svih općih kompetencija bila su u prosjeku pozitivnija u završnome mjerenju. Usporedba postignuća nastavnika i učenika u zadacima za mjerenje općih digitalnih kompetencija u početnome i završnome mjerenju pokazala je da su prosječne vrijednosti ostvarenih bodova podjednake u oba mjerenja. Bolje postignuće u zadacima izvedbe pokazali su nastavnici muškog spola te učenici srednjih škola. Očekivani raskorak između rezultata koji se odnose na samoprocjene i stvarnu izvedbu upućuje na potrebu za sustavnim poticanjem razvoja digitalnih kompetencija nastavnika i učenika koji premašuju relativno kratki vremenski period na koji se odnosi ovo istraživanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA