Naslov
Civilna zaštita u državama EU i NATO-a
(Civil Protection in EU and NATO Member States)

Autori
Toth, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki

Fakultet
Političke znanosti

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
15.06

Godina
2005

Stranica
157

Mentor
Kacian, Nenad

Ključne riječi
civilna zaštita, ustroj, djelovanje, EU, NATO
(civil protection, structure, impact, EU, NATO)

Sažetak
U uvodu se objašnjavaju osnovni pojmovi i polazišta rada: krize, uključujući i katastrofe kao izvanredna stanja u društvu koja mogu biti uzrokovane na različite načine. Razmjeri gubitaka u takvim izvanrednim stanjima ovise u velikoj mjeri o tome koliko je zajednica, odnosno društvo spremno za reagiranje u takvoj situaciji. Radi toga, područje civilne zaštite u suvremenim uvjetima sve više dobiva na važnosti. U radu se ističe da područje Civilne zaštite u Hrvatskoj nije uređeno adekvatno i posebnim zakonom te da Hrvatska ukoliko želi biti član EU i NATO-a mora voditi računa da svoja zakonska rješenja temeljiti i na pozitivnim iskustvima članica EU i NATO-a.. Sadržaj i struktura rada podređena je tom cilju. U poglavlju Katastrofe i zadaće sustava civilne zaštite obrađuju se opća pitanja vezana uz pojam katastrofe važna za razumijevanje zadaća civilne zaštite, izgradnju sustava zaštite i spašavanja i upravljanje u katastrofama. Zbog toga je izvršeno pojmovno određenje katastrofe, kategorizacija, osnovne opće značajke i posljedice te faze njezina razvoja. Nadalje, treće poglavlje bavi se upravljanjem, odnosno menadžmentom katastrofa, od definiranja pojma i općih funkcija menadžmenta do specifičnosti stožernog upravljanja i potrebnih znanja za uspješni menadžment u kriznim situacijama. Prikazane su posebnosti i funkcije upravljanja u katastrofama, razine zapovijedanja te faze upravljanja u katastrofama. Tek nakon ovoga, u četvrtom dijelu, izvršena je analiza nacionalnih struktura sustava civilne zaštite u Europskoj uniji i NATO-u. Ovo poglavlje predstavlja središnji i najvažniji dio rada u kojem su prikazana osnovna načela na kojima počiva funkcioniranje civilne zaštite u EU. Poglavlje je podijeljeno u dvije cjeline. U prvom dijelu obrađeni su načela organizacije i djelovanja civilne zaštite u Europskoj uniji i NATO-u. Autor je s obzirom na način organiziranja i poziciju sustav civilne zaštite u državnoj upravi izvršio podjelu na četiri moguća oblika organiziranja civilne zaštite, kao: - Posebno ministarstvo ili državna uprava za zaštitu i spašavanje (civilnu zaštitu) - Posebna državna agencija za zaštitu i spašavanje (civilnu zaštitu) - Državna uprava zaštite i spašavanja (civilne zaštite) u okviru nekog ministarstva - Uprava zaštite i spašavanja kao ustrojstvena jedinica ministarstva U petom poglavlju analizirani su dosadašnji ustroj i funkcioniranje civilne zaštite i normativno pravni propisi koji su eksplicite ili posredno regulirali područje civilne zaštite do donošenja Zakona o zaštiti i spašavanja. U nastavku poglavlja prikazani su ustroj i zadaće Državne uprava za zaštitu i spašavanje. U zaključnim razmatranjima temeljem izvršene analize zaključuje se da se za ustroj sustava civilne zaštite ne može primijenit opći ustrojstveni i funkcionalni model civilne zaštite, ali da se ustroj civilne zaštite u svakoj državi treba temeljiti na nekoliko temeljnih principa: lokalna zajednica je odgovorna za planiranje, pripremanje i reagiranje u slučaju veće nesreće i/ili katastrofe, šire zajednice uključujući razinu države i međunarodnu pomoć uključuju se po principu supsidijarnosti u rješavanju katastrofe i to kada lokalne snage CZ nisu dostatne. Također, ističe se princip racionalnosti i potreba korištenja svih raspoloživih resursa CZ od dobrovoljnih do profesionalnih i da se u daljnjem projektiranju ustroja sustava civilne zaštite u Hrvatskoj moraju uz uvažavanje pozitivnih primjera i iskustava drugih država moraju koristiti vlastita iskustva iz Domovinskog rata i iskustva hrvatske stečena u zaštiti i spašavanju stanovništva u katastrofama, velikim nesrećama i požarima otvorenog prostora. Na kraju predlažu se smjernice za daljnji razvoj civilne zaštite u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sigurnosne i obrambene znanosti

POVEZANOST RADA