Naslov
Doprinose li glazbeni ukus, emocionalno korištenje glazbe i usredotočena svjesnost objašnjenju koncepta uživljenosti u glazbu?
(Do musical taste, emotional use of music, and mindfulness predict absorption in music?)

Autori
Reić Ercegovac, Ina ; Kalebić Jakupčević, Katija ; Dobrota, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXII Dani psihologije u Zadru - Knjiga sažetaka / Burić, Irena ; Banai, Benjamin ; Macuka, Ivana ; Šimić, Nataša ; Tokić, Andrea ; Vidaković, Marina Vidaković - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2020, 1-1

Skup
22. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.10.2020. - 03.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
emocionalno iskustvo, glazbeni ukus, mindfulness, uživljenost u glazbu
(emotional experience, musical taste, mindfulness, absorption in music)

Sažetak
Uživljenost u glazbu predstavlja sposobnost i želju pojedinca da bude involviran u emocionalno iskustvo koje potiče glazba. Mogućnost uživljavanja u glazbu ovisi o različitim čimbenicima. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti može li se uživljenost u glazbu povezati s korištenjem glazbe u svrhu regulacije raspoloženja, je li usredotočena svjesnost kao metakognitivni proces aktivnog usmjeravanja pažnje na aktualno iskustvo uz prihvaćanje vlastitih misli i osjećaja negativno povezana s uživljenosti u glazbu, te hoće li odnos glazbenog ukusa i uživljenosti u glazbu ovisiti o preferencijama pojedinih žanrova, odnosno glazbenom ukusu. U istraživanju je sudjelovalo 252 studenata Sveučilišta u Splitu (M=22.7 godina) koji su ispunili nekoliko instrumenata – Upitnik glazbenog ukusa s trinaest glazbenih stilova, Upitnik usredotočene svjesnosti, Upitnik uživljenosti u glazbu te Kratku skalu regulacije raspoloženja glazbom. Primijenjeni upitnici su pokazali zadovoljavajuće psihometrijske značajke te su formirani ukupni rezultati po pojedinim (pod)skalama sukladno njihovim izvornim strukturama. Faktorska struktura Upitnika glazbenog ukusa uputila je na trodimenzionalno rješenje pri čemu su se na jednom faktoru izdvojili intenzivno-buntovni glazbeni stilovi (heavy metal, rock i alternativna glazba), na drugom energično-ritmični stilovi (popularna glazba, rap, hip-hop i elektronska glazba) te na trećem faktoru stilovi koji su u ranijim istraživanjima obično činili refleksivno-kompleksnu i veselo-konvencionalnu dimenziju (jazz, klasična glazba, gospel, hrvatska etno glazba, blues, soul funk, country). Rezultati su pokazali da sudionici preferiraju energično-ritmični glazbeni stil značajno više od ostale dvije dimenzije među kojima nije bilo značajnih razlika. Rezultati su također pokazali da odabrani prediktori objašnjavaju 66% varijance uživljenosti u glazbu, pri čemu su se preferencije refleksivno-kompleksne i veselo- konvencionalne glazbe, usredotočena svjesnost i četiri od sedam faktora regulacije raspoloženja glazbom pokazali značajnim samostalnim prediktorima. Pri tome je, u skladu s očekivanjima, usredotočena svjesnost negativan prediktor uživljenosti u glazbu, dok su opuštanje, poticanje snažnih emocija, distrakcija od stresa te kontemplacija pozitivni prediktori uživljenosti u glazbu. Konačno, moguće je zaključiti da uživljenost u glazbu ovisi i o glazbenom ukusu na način da su preferencije samo nekih stilova glazbe značajni prediktori uživljenosti u glazbu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija, Glazbena umjetnost

POVEZANOST RADA