Pregled bibliografske jedinice broj: 1084454
Godina 1883. – prijelomna godina jezične standardizacije u Bosni i Hercegovini
Godina 1883. – prijelomna godina jezične standardizacije u Bosni i Hercegovini // Međunarodna naučna konferencija „Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti“
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2019. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1084454 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Godina 1883. – prijelomna godina jezične
standardizacije u Bosni i Hercegovini
(1883 - A turning point in language standardization
in Bosnia and Herzegovina)
Autori
Baković, Matijas ; Andrić Matea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
Međunarodna naučna konferencija „Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti“
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 22.11.2019. - 23.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Austro-Ugarska, Bosna i Hercegovina, jezik, pravopis, standardizacija
(Austro-Hungary, Bosnia and Herzegovina, language, spelling, standardization)
Sažetak
U izlaganju će se prikazati pokušaj jezične standardizacije u Bosni i Hercegovini početkom austro-ugarske uprave nad tim bivšim osmanlijskim pokrajinama. Kao ključna izdvaja se 1883. godina – godina ponovnoga prijelaza na fonološki pravopis koji će, uz neke varijacije, ostati u uporabi do danas. Kako bi se shvatilo što se točno dogodilo toj se godini moraju pridodati i sljedeće: 1850. – godina pokretanja prvoga časopisa namijenjena BiH (Bosanski prijatelj) i prihvaćanje ilirske jezične koncepcije ; 1866. – godina otvaranja službene tiskare i nametanje Karadžićeve reformirane ćirilice i pretežito fonološkoga pravopisa te 1878. – godina dolaska nove vlasti i vraćanje prijašnjemu jezikoslovnomu smjeru temeljenu na latiničnom pismu i morfonološkom pravopisu. Tek se promatrajući sve te događaje u suodnosu mogu razumjeti postupci zašto je nova vlast napravila jezični zaokret u odnosu na početne godine svoje vladavine. Navedene su godine ključne za razumijevanje kako se tuđinska vlast odnosila prema bosansko-hercegovačkim narodima i kako je nastojala svoje viđenje jezične politike nametnuti svima. Izravna posljedica odluka donesenih u BiH bilo je prihvaćanje Karadžićeve reformirane ćirilice i u samoj Srbiji, a nešto poslije i prihvaćanje fonološkoga pravopisa u Hrvatskoj. Tako je BiH poslužila kao posrednik u približavanju triju do tada razjedinjenih kultura i jezičnih izričaja, a sve kao preduvjet daljnjemu austro-ugarskomu prodoru na Balkan.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Kroatologija
