Pregled bibliografske jedinice broj: 108445
Posljedice trovanja na populaciju bjelogalvih supova na Cresu, Krku i Prviću
Posljedice trovanja na populaciju bjelogalvih supova na Cresu, Krku i Prviću // Znanstveno-stručno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem Veterinarski dani 2001 : knjiga sažetaka / Balenović, Tomislav (ur.).
Zagreb: Hrvatska veterinarska komora ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001. str. 201-203 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 108445 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Posljedice trovanja na populaciju bjelogalvih supova na Cresu, Krku i Prviću
(Effects of poisoning on population of Eurasian Griffons on the Islands of Cres, Krk and Prvić)
Autori
Sušić, Goran ; Pavoković, Gordana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Znanstveno-stručno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem Veterinarski dani 2001 : knjiga sažetaka
/ Balenović, Tomislav - Zagreb : Hrvatska veterinarska komora ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001, 201-203
Skup
Znanstveno-stručno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem Veterinarski dani 2001
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 17.10.2001. - 20.10.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
bjelogalvi sup; trovanje; zatrovani mamci; kampanja protiv trovanja
(Euroasian griffon; poisoning; poisoned baits; antipoisoning campaign)
Sažetak
Korištenje otrova u svrhu eliminiranja predatora (vukova, lisica, vrana itd.) zabranjeno je u hrvatskoj već 30 godina, a ipak mnoge životinje i danas ugibaju zbog trovanja, Neka su trovanja slučajna, nenamjerna, prouzrokovana pogrešnom uporabom, neznanjem ili nemarom, a mnoga su namjerna s ciljem da se uklone « ; štetnici» ; , tj. životinje što čovjeku uzrokuju ekonomske gubitke, koja smatra « ; konkurencijom» ; ili prema kojima gaji iracionalnu mržnju. Zatrovani mamci su najvažniji uzrok opadanja populacija ptica koje se hrane strvinom (supovi, suri orlovi, gavrani), te glavna prijetnja drugim pticama grabljivicama i ostalim mesojedima. zatrovane mamce ponekad pojedu životinje kojima su namijenjeni (mjedvjed, divlja svinja, psi lutalice, lisice), ali i druge životinje, poput čagljeva, kuna, risova, te brojne ptice (vrane, šojke, svrake, sjenice, škanjci, itd.) Iako su na Krku vrlo prikladna staništa za supove, njihov broj neprestano opada. Godine 1993. tamo je obitavalo 25 parova, a prebrojavanje 1999. godine pokazalo je da ih nedostaje 20. Populacije Krka i Prvića ugroženu su zbog pokušaja trovanja medvjeda i pasa lutalica, najčešće karbofuranom, te nepravilne primjene akaricida na ovcama. Na Cresu nalazimo slučajeve trovanja supova zbog nepravilnog korištenja ambalaže pesticida (pranje u lokvi), nepravilnog korištenja rodenticida), te namjerna trovanja divljih svinja, pasa i mačaka. Supovi nemaju čulo mirisa, a svojim izvrsnim vidom brzo pronalaze uginule životinje. Konzumirajući zatrovano meso unesu u sebe toksin koji im se akumulira u masnom tkivu, pa se onda u vrijeme nestašice hrane, gubitkom toga tkiva, oslobađa ponovno u krvotok. Ako se radi o jakom otrovu, tada ptice neposredno nakon konzumiranja zatrovane lešine ugibaju, ili se to dogodi narednih dana. Trovanjem su najviše pogođene najugroženije ptičje vrste Hrvatske, poput bjeloglavog supa i surog orla, koje su ujedno jedna od najveći vrijednosti hrvatske prirodne baštine. Radi rješavanja tog problema potrebno je pokrenuti snažnu kampanju, koja uključuje i edukaciju, protiv nelegalnog postavljanja otrova u prirodi.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Biologija
