Naslov
HRVATSKO DRUŠTVO: PUTOVI I STRANPUTICE MODERNIZACIJE
(CROATIAN SOCIETY: WAYS AND STRAY OF MODERNIZATION)

Autori
Bagić, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Hrvatska na drugi pogled : udžbenik hrvatske kulture i društva

Urednik/ci
Udijer, Sanda Lucija

Izdavač
Srednja Europa ; FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2019

Raspon stranica
11-44

ISBN
978-953-8281-02-0

Ključne riječi
Hrvatska, društvo, identitet, modernizacija, razvoj
(Croatia, society, identity, modernization, development)

Sažetak
U ovome se poglavlju ocrtavaju neka osnovna strukturna i vrijednosna obilježja hrvatskoga društva te procesi kroz koje se ta obilježja uspostavljaju. Poglavlje se oslanja na modernizacijske teorije u sociologiji prema kojima je većina suvremenih društava prošla ili prolazi kroz proces preobrazbe iz tradicionalnih, kolektivističkih i ruralnih društava u (post)industrijska, individualistička i urbana društva. Svako društvo kroz takav proces prolazi vlastitim putem, što rezultira specifičnim obilježjima svakoga od suvremenih društava. Hrvatsko društvo prošlo je kroz složen proces modernizacije zahvaljujući specifičnim političkim okolnostima i procesima, zbog čega tijek modernizacije nije bio linearan te je u proteklih oko 170 godina došlo do više značajnih rezova i zaokreta u modernizacijskome procesu. Izostanak stabilnosti, konzistentnosti i punine modernizacijskih procesa rezultirali su trenutačnim stanjem i strukturom hrvatskoga društva. Hrvatsko društvo danas jest moderno s obzirom na strukturu gospodarske djelatnosti i s njom povezanu društvenu strukturu te u pogledu osnovne strukture društvenih i političkih institucija, razvijenosti infrastrukture i socijalnih usluga, kao i u pogledu osnovne strukture vrijednosti i izvora identiteta. Međutim hrvatsko društvo pokazuje i niz neuspjeha u procesu modernizacije, prije svega u ekonomskoj i političko-upravnoj sferi. U ekonomskoj sferi valja istaknuti kontinuirano kaskanje za najsuvremenijim tehnološkim trendovima te nisku razinu participacije na tržištu rada, zbog čega se kontinuirano bilježi loš omjer između produktivnoga i ovisnoga dijela stanovništva. To znači da samo manji dio populacije kontinuirano stvara vrijednosti i proizvodi dobra i usluge za cijelu populaciju. U političko-upravnoj sferi ističe se nedovoljna funkcionalnost institucija koje često ne obavljaju svoju funkciju na adekvatan i efikasan način, što je dijelom posljedica složene strukture i komplicirana pravnog okvira koji se oblikovao „taloženjem“ institucionalnih i pravnih slojeva nastalih u različitim povijesnim periodima. U vrijednosnome se smislu hrvatsko društvo ne ističe u odnosu na većinu društava u razvijenim državama ili tranzicijskim državama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA