Naslov
RAZNOLIKOST TIPOVA VEGETATIVNE NEKOMPATIBILNOSTI GLJIVE CRYPHONECTRIA PARASITICA TE UČESTALOST HIPOVIRULENTNOSTI NA PODRUČJU OZLJA I KAŠTA
(THE DIVERSITY OF VEGETATIVE INCOMPATIBILITY TYPES OF CRYPHONECTRIA PARASITICA AND HYPOVIRULENCE FREQUENCY IN OZALJ AND KAŠT)

Autori
Peranić, Karla ; Ogresta, Lovro ; Ježić, Marin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a / Damir Bucković, Eduard Marušić-Paloka , Krešimir Kumerički, Sanja Faivre, Zrinka Ljubešić , Kristina Pikelj, Sanda Rončević - Zagreb, 2020, 98-98

ISBN
978-953-6076-57-4

Skup
4. Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a = 4th Faculty of Science PhD Student Symposium

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.02.2020

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
rak kore kestena, CHV1, populacijska genetika
(chestnut blight, CHV1, population genetics)

Sažetak
Gljiva Cryphonectria parasitica uzročnik je raka kore pitomog kestena. U ovaj patosustav uključen je i virus (Cryphonectria hypovirus 1, CHV1) čija prisutnost smanjuje virulentnost gljive, fertilitet (smanjuje sporulaciju) i brzinu rasta micelija, stoga se ovaj fenomen naziva hipovirulentnost. U tom slučaju, zaraženo stablo može stvoriti kalus oko lezije, te tako ublažiti progresiju bolesti. Prijenos virusa je moguć spajanjem (anastomozom) hifa gljiva i nespolnim sporama (konidijama). Jedan od ograničavajućih faktora horizontalnog prijenosa CHV1 je sustav vegetativne (ne)kompatibilnosti [1]. Na području Ozlja i Kašta zastupljenost hipovirulentnih rakova se povećala u odnosu na prethodna istraživanja. U Ozlju se vrijednosti kreću od 44, 1 % u 2008., 38, 5 % u 2014. te 47, 2 % u 2019. dok je u Kaštu vrlo slična situacija (33, 3 % u 2014. i 40, 7 % u 2019.). Za razliku od 2008., kada je u Ozlju nađeno samo 5 EU-tipova, 2014. i 2019. nađena je veća raznolikost EU-tipova (14, odnosno 9). U Kaštu je 2014. nađeno 8 a 2019. 11 različitih EU-tipova[2]. Cryphonectria hypovirus 1 se za sada ravnomjerno širi kroz populaciju tj., nalazimo ga u više različitih EU-tipova. Uočena promjena u raznolikosti populacija između Ozlja uzorkovanog 2008. i Kašta uzorkovanog 2019. nam ukazuje da iako je riječ o geografski bliskim populacijama (zračna udaljenost ≈12km) u posljednjih 10-tak godina ipak je došlo do određenih promjena u njihovom sastavu (brojnosti i raznolikosti EU-tipova). U Ozlju se tijekom vremena raznolikost populacije nije značajno promijenila s iznimkom 2014. godine kad je nađen veći broj EU-tipova. Obzirom na raznolikost EU-tipova populacija u Ozlju i Kaštu je vrlo velika (slična zemljama u kojima je ova bolest prisutna od sredine 20. stoljeća). Zastupljenost hipovirulentnih rakova se povećala te je CHV1 pronađen u većini EU- tipova prisutnih u istraživanim populacijama, što znači da se virus uspješno prenosi u populaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo

POVEZANOST RADA