Naslov
PROCJENA NUTRITIVNOG STATUSA STANOVNIKA OTOKA LOŠINJA
(ASSESSMENT OF THE NUTRITIONAL STATUS OF THE RESIDENTS OF THE ISLAND LOŠINJ)

Autori
Ljubetić, Katija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Fakultet zdravstvenih studija

Mjesto
Rijeka

Datum
22.09

Godina
2020

Stranica
63

Mentor
Čanadi Jurešić, Gordana

Ključne riječi
: ω-3 masne kiseline, nutritivan status, stanovnici otoka Lošinja
(ω-3 fatty acids, nutritional status, residents of the island Lošinj)

Sažetak
Istraživanja pokazuju da ω-3 masne kiseline iz ribljih i biljnih izvora imaju blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje. Cilj ovog rada je bio procijeniti unos ω-3 masnih kiselina stanovnika otoka Lošinja i povezati ga s antropometrijskim i biokemijskim podacima kako bi se dobio nutritivni status stanovnika otoka Lošinja. U ovom presječnom istraživanju sudjelovalo je 67 ispitanika u dobi od 18 – 65 g s područja otoka Lošinja. Većina ispitanika ima prebivalište na Lošinju (88, 1 % ), većinom su žene (70, 1 %) te najviše ispitanika ima visoko obrazovanje (58 %). Prema dobivenim rezultatima većina Lošinjana ima zdrav raspon indeksa tjelesne mase (ITM) tj. odnosa mase i kvadrata visine (19 kg/m2 - 25 kg/m2), zdravi udio potkožne masnoće (za muškarce, ovisno o dobi: 15 % - 25 % te za žene, ovisno o dobi: 27 % - 35 %) i normalan opseg struka (za žene < 80 cm i za muškarce < 94 cm). Što se tiče lipidnog profila u krvi, rezultati su različiti: zastupljenost normalnog LDL-a (< 3 mmol/L) i povećanog LDL-a (>3 mmol/L) je podjednaka. Iz rezultata je uočeno da malo više od polovine ispitanika ima povećani ukupni kolesterol (> 5 mmol/L) i da velika većina Lošinjana ima normalan raspon HDL-a (> 1 mmol/L). Lošinjani jedu prosječno ribe i morskih plodova kao i ostatak Hrvatske (više od 9 kg po glavi stanovnika godišnje) ; češće se jede riba od morskih plodova, premda su lignje najkonzumiranija vrsta. Od biljnih izvora ɷ-3 masnih kiselina najčešće se konzumiraju orasi. Lošinjani prosječno konzumiraju ω-3 masne kiseline iz ribljih izvora (EPA + DHA) 135 mg/dan i iz biljnih izvora (ALA) 1, 291 g/dan što je manje od preporuka, ali unutar europskog prosjeka. Premda se nije pokazala značajna povezanost između unosa ribljeg izvora ɷ-3 masnih kiselina i antropometrijskih i biokemijskih podataka, pokazala se statistički značajna povezanost između: ALA iz chia sjemenki i ITM (r = -0, 25, p<0, 05), ALA iz lanenog ulja i udjela potkožne masnoće (r = -0, 26, p<0, 05) te ALA (ukupno) i HDL-a (r = 0, 55, p<0, 01).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Nutricionizam

POVEZANOST RADA