Pregled bibliografske jedinice broj: 1083959
Hrđa šećerne repe -Uromyces betae (Pers.) J. Kickx
Hrđa šećerne repe -Uromyces betae (Pers.) J. Kickx // Glasnik zaštte bilja, 21 (1998), 5; 255-257 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1083959 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrđa šećerne repe -Uromyces betae (Pers.) J. Kickx
(Sugar beet rust- Uromyces betae (Pers.) J. Kickx)
Autori
Cvjetković, Bogdan
Izvornik
Glasnik zaštte bilja (0350-9664) 21
(1998), 5;
255-257
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
šećerna repa, hrđa, Uromyces betae (Pers.) J. Kickx., biologija, zaštita
(šugar beet, rust, -Uromyces betae (Pers.) J. Kickx., biology, control)
Sažetak
HRĐA ŠEĆERNE REPE Uromyces betae Kickx-U našem klimatu javlja se rijetko, a i tada je slabog intenziteta, pa su i štete bez- značajne. Najčešće su napadnute pojedine biljke u usjevu. U zemljama centralne i istočne Europe zaraze mogu biti tako jake da opravdaju primjenu fungicida. Osim šećerne repe parazitira na stočnoj repi i blitvi. Znaci bolesti se javljaju na peteljkama lista, plojci, cvjetnim stapkama i na klupčadi. Prvi simptomi se pojavljuju u travnju na licu vanjskih listova sjemenjačica u vidu sporadičnih žućkastih utonulih pjega. To su spermagonije. Na naličju lista nastaju žućkastonarančasta ispupčenja (ecidije). Gotovo mjesec dana nakon pojave ecidija na licu i naličju plojke nastaju uzdignute pjege crvenkastosmeđe boje, koje predstavljaju uredosoruse. Oko uredosorusa u nekim slučajevima nastaje klorotični prsten. To je najštetniji stadij parazita. Uredosorusi na peteljkama lista kao i na debljim žilama su eliptična oblika. Kad klimatske prilike postanu nepovoljne za parazita sorusi postaju tamno smeđi. U njima nastaju zimske spore (teleuto spore). Njihova pojava je u uskoj vezi s temperaturom, relativnom vlagom i općom kondicijom napadnute biljke. One se počnu formirati čim temperatura pređe 26°C ili padne ispod 10°C. Za razvoj bolesti potrebna je viša relativna vlaga zraka, a optimalne temperature za razvoj bolesti kreću se između 15-22°C. Kod jakih zaraza dolazi do kloroze i propadanja listova. Teleutospore prezimljavaju na zaraženim sjemenjačama. Veliki broj teleutospora zadrži vitalnost na tlu. Većina sorata, koje se kod nas siju ima zadovoljavajuću otpornost na ovog parazita. Mjere dobre gospodarske prakse kao što su plodored, duboka obrada, prostorna izolacija sjemenske od industrijske repe, doprinose manjoj zarazi. Mnogi sistemični fungicidi za suzbijanje pjegavosti lista (Cercospora) istovremeno suzbijaju i ovog patogena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
