Naslov
Plamenjača šećerne repe (Peronospora farinosa Fr.Fr. f. sp. betae Byf.)
(Downy mildew of sugar beet (Peronospora farinosa Fr.Fr. f. sp. betae Byf.))

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Glasnik zašte bilja (0350-9664) 21 (1998), 5; 248-251

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
šećerna repa, (Peronospora farinosa Fr.Fr. f. sp. betae Byf.), biologija , zaštita
(sugar beet, downy mildew(Peronospora farinosa Fr.Fr. f. sp. betae Byf.), biology, control)

Sažetak
PLAMENJAČA ŠEĆERNE REPE Peronospora farinosa Fr.Fr. f. sp. betae Byf. (Sin. P. schachtii Fuck.)- Bolest se u nas javlja na sjemenskoj repi, a mnogo rjeđe na industrijskoj. Urod sjemena može biti umanjen i do 50 %. U pojedinim godinama zabilježene su značajne štete na industrijskoj šećernoj repi. Na PIK-u Belje na nekim tablama zabilježene su zaraze i štete u 1972. godini. Marić (1974.) navodi štete na pojedinim površinama u masi korijena od 5 - 18% i padu digestije 1, 3 - 5, 6%. Simptomi (slika na omotu) se mogu pojaviti početkom ljeta (lipanj) a kod sjemenskih usjeva i ranije. U pravilu su napadnuti najmlađi listovi, dok stariji ostaju pošteđeni. Prvi znak bolesti javlja se u vidu klorotičnih mjesta na licu plojke. Na naličju plojke nastaje prljavo bijela prevlaka sporonosnih organa, koja kasnije postaje sivoljubičasta. Zaraženi listovi uvijaju se prema naličju, poprimajući oblik lijevka. Plojka je nešto deblja i postaje lomljiva. Peteljke listova ostaju kraće, jako zaraženo lišće se suši poprimajući crnu boju. Na taj način odumire vegetacijski vrh. Poslije obilnijih kiša nastaju nove zone rasta na rubu glave korijena, što može izazvati raspucavanja i deformaciju glave. Na takva se mjesta naseljavaju razni saprofiti iz tla. Kod nas se bolest češće javlja na sjemenskoj šećernoj repi. Na njoj osim lišća može biti zaražena i cvjetna stapka s cvjetovima i klupčadi. Sistemično zaražena cvjetna stapka ima skraćene internodije, deformira se, zaostaje u porastu i nakon određenog vremena se suši. Ukoliko se cvjetna stapka ne osuši ona se usporeno razvija, sjeme je slabije klijavosti, a uz to je zaraženo micelijem i oosporama. P. farinosa f. sp. betae prezimljava u obliku oospora u zaraženim biljnim ostacima ili u obliku micelija u zaraženoj sjemenskoj repi. Može prezimiti i u odsječenim glavama šećerne repe koje prežive do proljeća. P. farinosa često prezimi i na sitnoj neizvađenoj repi, koja se zaore i u proljeće potjera dajući cvjetnu stapku. Razvoju plamenjače na šećernoj repi pogoduje prohladno vrijeme s čestim kišama. Optimalni uvjeti za razvoj ovog parazita i pojavu bolesti su: srednja dnevna temperatura oko 16°C i relativna vlažnost zraka preko 70%. Inkubacija traje 5 dana na 14°C, 10 dana na 18°C, 12 pri 10°C i čak 18 dana pri temperaturama preko 22°C. Optimalna temperatura za sporulaciju i klijanje konidija P. farinosa je između 9 i 12°C. Sjemensku repu treba uzgajati na određenoj udaljenosti (najmanje 1 - 1, 5 km) od industrijske. Treba voditi računa o ostacima po vađenju, odnosno o odsječenim glavama i sitnoj repi, koja zaostaje na njivi. U njima se parazit može održati do proljeća. Zbog toga ostatke treba duboko zaorati ili izvaditi, te iznijeti iz repišta. U uzgoju šećerne repe primijeniti plodored od najmanje 2-3 godine. Premda se patogen može suzbiti fungicidima s površinskim djelovanjem ipak se najčešće primjenjuju sistemici od kojih su registrirani Ridomil plus, Ridomil MZ, koji su uz to i najdjelotvorniji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA