Naslov
Crveni palež (Pseudopeziza tracheiphila Muller-Turgau) vinove loze
(Angular leaf scorch of grapevines)

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 19 (1996), 5; 257-258

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
vinoa loza, crveni palež (Pseudopeziza tracheiphila)
(grapevine, angular leaf scorch (Pseudopeziza tracheiphila))

Sažetak
CRVENI PALEŽ VINOVE LOZE-Crveni palež vinove loze je bolest europskog podrijetla. Na nekim sortama u prošlom je vijeku znala izazvati katastrofalne posljedice. Bolest se obično javlja na lakim tlima, na kojima loza nema dovoljno vode. U nas se javlja povremeno na nekim lokacijama (Plješivica i Moslavačko vinogorje). U našem podneblju Portugizac te neki direktno rodni hibridi pokazali su se naj osjetljivijima. U literaturi se navode i druge osjetljive sorte: Silvanac, Plemenka, Carignan, Muller - Turgau i dr. Bolest je u toliko opasna, što se javlja prije plamenjače i zna iznenaditi vinogradare. P. tracheiphila napada listove ulazeći svojim micelijem u provodne snopove te onemogućuje normalno kolanje sokova u njima. Zbog pomanjkanja vode tkivo lista se suši između žila i odumire, pa nastaju karakteristične pjege omeđene nervaturom lista ili rubom plojke. Na taj način pjege dobivaju trokutast oblik. U početku su one svijetložute boje podsjećajući na uljane pjege slične plamenjači. Boja pjega se postepeno mijenja, od svijetložute do crvenkastosmede, s jasnim prijelazom u zdravo tkivo. U sorata s crvenim grožđem napadnute zone lista poprimaju boju vina, tj. obrub postaje crvenkastoljubičast. Središnji dio pjege se suši, pa izgleda kao spaljen. U sorata s bijelim bobama pjege na listu su nešto svjetlije nego u kultivara s obojenim bobama. Ako se zaraza pojavi uz glavnu žilu plojke, ona se brzo suši i smežura. Simptomi se obično jave koncem svibnja ili početkom lipnja. Izuzetno rijetko bolest se može ponovo pojaviti u kolovozu ili rujnu. Do takvih zaraza dolazi kada je proljeće bez kiša pa tada nije došlo do oslobađanja askospora, a više u kolovozu provociraju njihovo oslobađanje. Kod jakih napada dolazi do defolijacije sa svim posljedicama koje donosi rani gubitak listova. P. tracheiphila prezimi u obliku micelija u otpalom lišću živeći kao saprofit. Dolaskom proljetnih kiša na prezimljelom lišću uz žile se formira mnoštvo plodnih tijela. To su mali želatinozni apoteciji promjera 0, 2-0, 5 mm, svijetložute boje. Oni se pojavljuju na licu i naličju lista, ali ih uvijek ima više na onoj strani lista, koja je okrenuta svjetlu. Na 1 cm2 prebrojili smo od 1 do 26-39 apotecija. U svakom je apoteciju bilo 50-250 na vrhu zaobljenih askusa. U askusu je smješteno 8 jajolikih askospora, poredanih u dva reda. Na zaraženim listovima iz Sv. Jane ustanovili smo da su apoteciji formirani već od 17. travnja a oslobađanje askospora je uslijedilo početkom svibnja (7. svibnja). Krajem svibnja (26.05) apoteciji su bili prazni. Smatra se da se apoteciji isprazne početkom formiranja bobica (Mancomble 1988), što kod našeg pregleda nije bio slučaj. U punoj zrelosti askusi se otvaraju tek nakon obilnijih kiša (10 mm ili više) i kod temperature oko 13°C. Tada askospore bivaju izbačene cca 2 cm iznad površine lista. Zračne struje ili kišne kapi prenesu ih do lista. Na listu askospore proklijaju u kličnu cijev koja ulazi kroz puči u list. Ima podataka da klična cijev može perforirati epidermu i tako izazvati infekciju. Navedene su djelotvorne aktivne tvari fungicida za suzbijanje te bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA