Naslov
Kisela trulež grozda
(Sour Rot on Grapes)

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Glasnik zaštite bilja, (0350-9664) 19 (1996), 5; 254-256

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
vinova loza, kisela trulež
(grapevine, sour rot)

Sažetak
KISELA TRULEŽ - Osim sive plijesni na bobama grožđa u jesen mogu se naći i druge gljivice. Tako je poznato da se na bobama poslije tuče naseljavaju Penicilium glaucum. Katkada trulež može izazvati i Monilinia fructigena. Osim spomenutih na oštećenim bobama nalaze se i druge gljive: Alternaria alternata, Alternaria geophyla, Trichotecium roseum, Rhizopus nigricans, Epicoccum purpurescens i druge. Njihovo prisustvo je svakako od manje važnosti u odnosu na Botrytis cinerea. Međutim, nakon uvođenja dikarboksimida u pojedinim je godinama dolazilo do truleži boba bez pojave sporonosnih organa karakterističnih za sivu plijesan. U početku se to pogrešno tumačilo prisutnošću dikarboksimida na pokožici boba, koji onemogućavaju sporulaciju. Pomnim praćenjem tijeka bolesti moglo se zaključiti da se ne radi o gljivi Botrytis, već da takvu trulež uzrokuju drugi mikroorganizmi. Ta je bolest poznata u literaturi pod nazivom »kisela trulež« (pouriture acide, essigfaule, sauerfaule, marciume acido). U početnim fazama bolesti boja boba nije tipična i teško se razlikuje od one koju uzrokuje B. cinerea. Kisela trulež je svakako kmpeksna bolest u čijoj etiologiji sudjeluje više mikroorganizama. Iz boba sa simptomima izolirani su kvasci ( Kloeckera apiculata, Saccharomycopsis vini, Torulopsis stelata) i nekoliko Acetobacter vrsta. Iz probavnog trakta Drosophyla vrste izolirano je 17 vrsta kvasaca. Prilikom pregleda zaraženih boba nalazile su ličinke Drosophyle. Smatra se da je jedna vrsta Drosophyle vektor kisele truleži grožđa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA