Pregled bibliografske jedinice broj: 1083848
Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola (Berkely & Curtis) Berlese & de Toni
Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola (Berkely & Curtis) Berlese & de Toni // Glasnik zaštite bilja, 19 (1996), 5; 241-244 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1083848 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola (Berkely & Curtis) Berlese & de Toni
(Downy mildow of grapevine (Plasmopara viticola (Berkely & Curtis) Berlese & de Toni)
Autori
Cvjetković, Bogdan
Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 19
(1996), 5;
241-244
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
vinova loza, plamenjača (Plasmopara viticola), biologija, zaštita
(grapevine, downy mildew (Plasmopara viticola), biology, control)
Sažetak
PLAMENJAČA VINOVE LOZE (Plasmopara viticola (Berkely & Curtis) Berlese & de Toni Plasmopara viticola donešena je u Europu iz SAD najvjerojatnije na američkim Vitis vrstama. One su se u to vrijeme masovno uvozile, jer su se koristile kao podloga otporna na filokseru. Najprije se pojavila u Francuskoj 1878. godine, od kuda se proširila u ostale vinogradarske dijelove Europe. U kontinentalnoj Hrvatskoj pojavila se 1882., a u Dalmaciji 1885. godine. Danas postoji u svim uzgojnim rajonima vinove loze, izuzev nekih dijelova Kalifornije, Čilea i Afganistana. U prošlosti su štete od plamenjače bile ogromne. Međutim, uspostavljanjem prognozne službe i primjenom novih fungicida štete su postale značajno manje. Unatoč napretku u zaštiti od te bolesti izravne štete u mediteranskom području u prosjeku iznose 3, 4 %, varirajući od 1-11, 5 % što ovisi o rasporedu oborina tijekom vegetacije. Štete nisu samo izravne zbog napada na bobe, već i neizravne kod jakih zaraza lista i eventualno mladica. Kod masovnih zaraza lišća, zbog smanjene asimilacijske površine, akumulira se manje šećera u bobama. Osim toga rozgva slabije zadrvenjava, pa pri niskim temperaturama promrzava. Produkcija drva je manja, a smanjenje uroda može se očitovati čak 2 godine poslije jakog napada (Rives & Lafon 1972.). Plamenjača napada sve zelene organe vinove loze. Najčešće je napadnut list i boba, rjeđe cvijet, a vrlorijetko mladica i vitice. Osim već davno uhodane Millerova navedeni su neki novi modeli prognoze kao i apartai sofisticirani aparti za prognozu. Na kraku članka nabrojane su aktvne tvari registrirane u nas te navedene prednosrti pojedinih skupina u zaštiti od te bolesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
