Pregled bibliografske jedinice broj: 1083765
KOLIKO NAM JE VAŽNA SIGURNOST U DRUŠTVU RIZIKA – SIGURNOST KAO VRIJEDNOST U JUGOISTOČNOJ EUROPI
KOLIKO NAM JE VAŽNA SIGURNOST U DRUŠTVU RIZIKA – SIGURNOST KAO VRIJEDNOST U JUGOISTOČNOJ EUROPI, 2019. (rektorova nagrada).
CROSBI ID: 1083765 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
KOLIKO NAM JE VAŽNA SIGURNOST U DRUŠTVU RIZIKA –
SIGURNOST KAO VRIJEDNOST U JUGOISTOČNOJ EUROPI
(How important is security to us in the society
of risk? – Personal and societal security as
value in Southeast Europe)
Autori
Pavlović, Valentina ; Vinogradac, Marijan
Izvornik
Rektorova nagrada 2018./19.
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rektorova nagrada
Godina
2019
Ključne riječi
sigurnost, Jugoistočna Europa, društvo rizika, studenti, društvene vrijednosti
(security, South Eastern Europe, society of risk, students, social values)
Sažetak
Polazeći od pretpostavke Ulricha Becka da je prelaskom iz klasnog društva u rizično društvo, umjesto jednakosti ideal postala sigurnost, ciljevi ovoga rada su: (1) ispitati koliko je važna sigurnost – osobna i društvena - kao tip društvenih vrijednosti te razlikuje li se ona u sedam država Jugoistočne Europe (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Makedonija, Slovenija, Srbija) ; (2) ispitati kako je sigurnost kao vrijednost rangirana po državama s obzirom na druge tipove društvenih vrijednosti prema teoriji vrijednosti Shaloma Schwartza (moć, postignuće, hedonizam, poticaj, nezavisnost, univerzalizam, dobrohotnost, tradicija, konformizam) ; (3) uvidjeti postoji li razlika u sigurnosti kao vrijednosti s obzirom na sociodemografske karakteristike – dob, spol, područje studiranja, financijsko stanje te veličinu mjesta rođenja ; (4) uvidjeti postoji li razlika u sigurnosti kao vrijednosti s obzirom na iskustvo rata, članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu ; (5) ispitati postoji li povezanost sigurnosti kao vrijednosti sa sociodemografskim karakteristikama i povjerenjem u policiju po pojedinim državama. Korištena je kvantitativna metoda ankete, a instrument prikupljanja podataka bio je online upitnik. Na prigodnom uzorku od 1419 studenata iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije deskriptivnom, inferencijalnom i multivarijatnom statističkom analizom (MANOVA, ANOVA, Pearsonov koefcijent korelacije) pokazano je kako postoji razlika u sigurnosti među državama Jugoistočne Europe s obzirom na državu i spol te s obzirom na iskustvo rata, članstvo u Europskoj uniji te u NATO savezu. Dobiveni rezultati pokazuju da postoji statistički značajna pozitivna povezanost važnosti sigurnosti kao vrijednosti i dobi, godine studija, religioznosti, veličine mjesta rođenja te povjerenja u policiju. Također, rezultati su pokazali kako je sigurnost rangirana više od većine društvenih vrijednosti što ukazuje kako je sigurnost mladima u Jugoistočnoj Europi iznimno važna. Ovakvi rezultati upućuju na to kako su potrebna daljnja istraživanja ove tematike kojih na ovim prostorima nedostaje. Rad ima također i praktičnu primjenu budući da pokazuje kojim je grupacijama sigurnost važnija pa se može koristiti primjerice u svrhu kreiranja preventivnih programa i sigurnosnih politika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija
Napomena
Rad nagrađen Rektorovom nagradom Sveučilišta u
Zagrebu ak.god. 2018./19. pod mentorstvom
izv.prof.dr.sc. Irene Cajner Mraović
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Valentina Pavlović Vinogradac
(autor)