Naslov
Bitka kod Graca 1666. u izvješćima Mletačke nuncijature u Tajnom vatikanskom arhivu
(The 1666 Battle of Gradac in the reports of Venetian Nunciature from the Vatican Secret Archives)

Autori
Vrandečić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Prilozi poznavanju književnosti Nike Andrijaševića (1882.-1951.) i povijesti Gradca

Urednik/ci
Tomasović, Marinko

Izdavač
Gradski muzej Makarska

Grad
Makarska

Godina
2020

Raspon stranica
31-42

ISBN
978-953-7139-22-3

Ključne riječi
Bitka kod Graca 1666. ; Nuncijatura u Veneciji ; Nuncij Stefano Brancacci
(The battle of Gradac in 1666 ; Nunciature in Venice ; Nuncio Stefano Brancacci)

Sažetak
Bitka kod Graca od 15. rujna 1666. predstavlja najveći vojni sukob na Makarskom primorju tijekom Kandijskog rata (1645.-1669.). Povod bici su napori Porte da preko vojske bosanskog paše Sohrab Mehmed-paše veže mletačke snage u Dalmaciji kako ne bi mogle pripomoći obrani Kandije. Nakon što je onemogućen u prodoru prema Splitu kroz Kliški prolaz, bosanski se paša s glavninom svojih snaga okrenuo prema Makarskoj. Grad je uspješno obranjen, pa se nakon Makarske Sohrab Mehmed usmjerio na Gradac. Kula na Gradini, i one u okruženju, predstavljale su trajnju prijetnju osmanskim pozicijama na Primorju i u Zabiokovlju. Napadom na Gradac paša je nastojao zauzeti Gornje Primorje čime bi svoju ljetnu kampanju mogao smatrati uspješnom. Ustrajnošću branitelja na Gradini, te ponajviše dolasku flote providura Cattarina Cornara, koja je topništvom odbila napadače od kule, odbijen je osmanski napad, pa se paša povukao u Hercegovinu. U radu se podastiru dijelovi izvješća mletačkog nuncija Stefana Brancacca državnom tajniku Svete Stolice kardinalu Giuliju Rospigliosiju koja spominju bitku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA