Naslov
Bakterijska palež (Erwinia amylovora Burril.) najopasnija bolest jezgričavih voćaka /
(Fire blight (Erwinia amylovora Burr.) Most dangerous disease of fruit)

Autori
Cvjetković, Bogdan ; Šubić, Milorad

Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 18 (1995), 5; 221-225

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
bakterijski palež (Erwinia amylovora Burr.)
(fire blight (Erwinia amylovora Burr.))

Sažetak
BAKTERIJSKi PALEŽ (Erwinia amylovora Burill). NAJOPASNIJA BOLEST JEZGRIČAVIH VOĆAKA- Bakterijska palež je najopasnija bolest krušaka, dunja i jabuka, premda bakterija može inficirati velik broj biljaka iz porodice Rosacea. Medu njima osobito su osjetljive ove vrste: Crataegus spp. (glog), Cotoneaster spp. (mušmulica), Pyracanta sp. (vatreni grm), Sorbus spp (oskoruša), Eryobotria japonica (nešpula), koje su u tom slučaju izvor zaraze. Velika opasnost se očituje u tome što bolest uzrokuje ugibanje osjetljivih sorata, a djelotvorne mjere koje bi u potpunosti suzbile tu veoma štetnu bolest za sada nisu pozanate. Bakterijska palež prvi put je registrirana prije više od 200 godina (1780.) u Sjevernoj Americi iako se smatra da je postojala i ranije. W. Denning (1794.) iz SAD dao je vrlo detaljan opis ove bolesti. U zadnjoj polovici 19 st. niti jedan voćarski problem nije spominjan tako često u američkoj stručnoj literaturi kao bakterijska palež. Uzrok ovoj bolesti ostao je dugo nepoznanica. Bilo je raznih pretpostavki. Dening je smatrao, da su potkornjaci uzrok propadanju voćaka, a oni su naseljavali oslabljena stabla. Farmeri su pojavu simptoma povezivali s pražnjenjem atmosferskog elektriciteta, jer su se najčešće simptomi javljali poslije olujnih kiša. Bilo je i drugih tumačenja sve dok 1882. godine Thomas Burill nije izolirao bakteriju iz oboljelih dijelova biljke. Uz ostale karakteristike ove patogene bakterije autor je primijetio da bakterija iz supstrata na kojem raste troši škrob. Zbog toga joj je dao naziv Micrococcus amylovorus (amylum = škrob + voro = proždirati). To je prvo opisana fitopatogena bakterija. Tih su godina opisane i bakterije koje uzrokuju: tuberkolozu (1882.), difteriju (1884.) i tetanus (1887.), ali se bakteriozna priroda biljnih bolesti u početku njihovog otkrivanja uporno osporavala. Uzročnik bakterijske paleži preseljen je u novootvoreni rod Erwinia. Taj rod otvoren je u čast utemeljitelja biljne bakteriologije Erwina F. Smitha. Od tada uzročnik bakterijske paleži nosi naziv Erwinia amylovora. Iz Sjeverne Amerike bakterija je prenesena u Novi Zeland (1919.), zatim u Meksiko (1943.). U V. Britaniju (1957.) prenesena je najvjerojatnije iz N. Zelanda. Od tada počinje njen pohod i pustošenje po Europi. Za širenje ove bolesti u području balkanskih zemalja čini se da je bila presudna pojava bakterije na Cipru i Grčkoj (1984.). Iz Grčke je prenesena u Makedoniju (1990.) i Srbiju, a sljedećih godina u Bugarsku (1991.) i Rumunjsku (1991.). U Bosni je primijećena u potkozarskim voćnjacima 1989. godine. Od 1990. ova je bolest prisutna u južnoj Italiji s tendencijom širenja prema sjevernim voćarskim područjima. Posljednjih nekoliko godina u Hrvatsku je uvezeno mnogo sadnog materijala, koji se na europskom i balkanskom tržištu prodavao po najnižim cijenama, pa je i kakvoća takvih sadnica odgovarala cijeni. Kako su to rasadnici na najnižem organizacijskom stupnju to je i zdravstveni nadzor nad njima vrlo problematičan. U takvim okolnostima uvijek postoji mogućnost da unesemo u Hrvatsku zaraženi sadni materijal. Ne vjerujemo da smo tako bogata zemlja da kupujemo najjeftiniju robu. Trebalo je sustavno zasnovati nekoliko matičnjaka podloga i plemki od najkvalitetnijeg pa makar i najskupljeg uvezenog materijala. Na taj način stvorili bi se uvjeti za proizvodnju sadnog materijala visoke kvalitete, što je bitno u slučaju karantense bolesti (E amylovora) zdravstveno ispravnu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA