Naslov
Učinci glukozinolata uljane repice na zdravlje i proizvodna svojstva pilića u tovu
(Influence of oily seed rape of glukosinolates on the health and production properties of fattening)

Autori
Karačić, Veseljko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
Podatak o recenziji nije dostupan

Godina
2001

Stranica
169

Mentor
Sabočanec, Ruža ; Šerman, Vlasta

Ključne riječi
pilići; repica; glukozinolati; antinutritivne tvari; erka kiseline; štitna žlijezda; tjelesna masa
(chickens; rape; glukosinolates; antinutritive supstance; eruca acid; tiroidea; body weight)

Sažetak
U pokusu na tovnim pilićima linijskog križanca Ross istraživan je utjecaj djelovanja repičine sačme i mljevenog zrna repice sorte Gorzcanski u krmnim smjesama za tov pilića na proizvodne rezultate, zdravstveno stanje pilića i gospodarsku opravdanost upotrebe repičine sačme u tovu pilića. Istraživanja su provedena na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Pokusom je obuhvaćeno 663 jednodnevnih pilića podijeljenih u 7 skupina, 95 pilića u svakoj. Pilići su nakon valjenja seksirani tako da je omjer muških i ženskih životinja bio 1:1. Pilići su bili smješteni u kaveze za tov, a hranu i vodu dobivali su ad libitum. Hranjeni su početnom krmnom smjesom (1. do 21. dan) i završnom krmnom smjesom (22. do 42. dan). Uvjeti držanja i program preventive odgovarali su prilikama pilićima u tovu. Krmne smjese za pokusne skupine pilića sadržavale su repičinu sačmu ili mljeveno zrno repice. Svim tim skupinama služila je kao kontrolna izbalansirana krmna smjesa koja je sadržavala, kao bjelančevinastu komponentu, sojinu sačmu. Početne krmne smjese sadržavale su 22% sirovih bjelančevina, a završne 20% sirovih bjelančevina. Pokusne krmne smjese s repičinom sačmom bile su izbalansirane na bjelančevinastu istoznačnost prema kontrolnoj K skupini. Provedena je kontrola (negativna kontrola K1, KE) s dodavanjem u hranu mljevenog repičinog zrna sorte Gorzcanski nabavljenog u Poljskoj u količini od 20% umjesto sojine sačme, a te su se dvije krmne smjese razlikovale samo u tome što je jedna (KE) imala u sebi enzimski pripravak, a druga nije (K1). U pokusnim krmnim smjesama zamijenjena je polovica sojine sačme bjelančevinama iz repičine sačme s tim da je jedna krmna smjesa (P1) bila jednoznačna po sadržaju u bjelančevinama i energiji s kontrolnom skupinom. Druga pokusna krmna smjesa (P2) bila je balansirana samo na istoznačnost bjelančevina dok je energija bila neizbalansirana. U druge dvije pokusne skupine bjelančevine iz sojine sačme potpuno su zamijenjene, a u jednoj krmnoj smjesi izjednačena je ne samo bjelančevinska, nego i energetska vrijednost (P3), a u drugoj pokusnoj skupini (P4) nije izvršena korekcija energetske vrijednosti nego samo bjelančevinske. Na temelju dobivenih rezultata u provedenom pokusu, utvrđeno je da hranidba krmnom smjesom s mljevenim zrnom repice sorte Gorczanski rezultira slabijim proizvodnim rezultatima ako kao dodatak hrani nije upotrijebljen enzimski pripravak. To posebno dolazi do izražaja u prvom razdoblju tova, kada su utvrđeni slabi prirasti tjelesne mase uz veliki utrošak hrane za jedinicu prirasta. Stanje se mijenja u drugom razdoblju tova kada je utvrđeno poboljšanje iskorištenja hrane, povećanje prirasta i pojeftinjenje utroška hrane po jedinici prirasta. Zamjena sojinih bjelančevina repičinim, u polovičnoj ili cjelokupnoj količini, dovodi do nešto slabijeg prirasta pilića, posebno onih koji su dobivali hranu neizbalansiranu na energetsku vrijednost, te do povećanja cijene koštanja prirasta mase tijela i iskorištenja hrane po jedinici prirasta. Prema tome, Pri upotrebi repičine sačme energetska komponenta je ograničavajući čimbenik za ugradnju u krmne smjese. Treba također voditi računa o antinutritivnim tvarima, kao što su eruka kiselina, glukozinolati, sirova vlaknina i tanini. Međutim, upotreba mljevenog zrna repice ima prednost zbog povećanog sadržaja višestruko nezasićenih masnih kiselina koje povoljno djeluju na proizvodne rezultate pilića i popravljanje manjkavosti repice kao zamjene za sojine bjelančevine. Razumna upotreba repičinih proizvoda u hranidbi pilića u tovu u količinama koje ne smiju prelaziti 15 do 20% u gotovoj krmnoj smjesi, može dovesti do smanjenja cijene koštanja tova pilića. Svako povećanje tih količina u krmnim smjesama dovodi do osjetnog poremećaja zdravstvenog stanja pilića, te smanjenja proizvodnih svojstava pilića kao posljedice upotrebe antinutritivnih tvari i nedostatnih hranjivih sastojaka repice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA