Naslov
Hebron – grad patrijarha
(Hebron - the city of the patriarch)

Autori
Lujić, Božo

Izvornik
Svjetlo riječi (1512-6986) 13 (1995), 150; 15-17

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Hebron ; Judeja ; patrijarsi ; povijest ; židovstvo ; David ; Makpela ; Mamre ; predaja ; Palestinci ; uspomena
(Hebron ; Judea ; patriarchs ; history ; David ; Makpela ; Mamre ; surrender ; Palestinians ; memory)

Sažetak
Kojih 36 km južno od Jeruzalema nalazi se stari biblijski grad Hebron. Okružen judejskim gorjem grad je na izvjestan način zaštićen. Uz tu pogodnost imao je također i jednu drugu koja mu je omogućila da bude nastanjen od davnine, a to je obilje vode. Treći razlog zbog čega je Hebron važno mjesto i danas a posebice ranije leži u tomu što je važno prometno i trgovačko čvorište. Hebron ima svoju dugu i zanimljivu povijest vezanu uz praoce Izraela. Hebron je bio jedno vrijeme i sjedište kralja Davida. Samo ime Hebron dolazi zacijelo od hebrejskog glagola habar, što znači ''povezati se'', ''sklopiti savez''. Sam Hebron slovi kao jedan od najstarijih gradova na svijetu. Prema Post 23, 1ss Abraham je od Hetovih sinova kupio spilju Makpelu (''dvostruka stvar'', ''dvostruka spilja'') i zemljište uz nju, kako bi tu mogao ukopati svoju preminulu ženu Saru. Zemljište i spilja bili su naspram Mamre na području Hebrona. U toj spilji bili su pokopani najprije Sara, Abrahamova žena, zatim Abraham, njegov sin Izak, Izakove žene Rebeka i Lea i konačno Izakov sin Jakov. Već prema tim podacima mjesto Makpela je bila od posebne važnosti, jer su tu pokopani praoci Izraela kao najznačajnije osobe izraelske povijesti. Uostalom, to je bio prvi posjed u Kanaanu, koji je i službeno pripao Abrahamu i njegovim potomcima. Prema jednoj staroj predaji Makpela bi se nalazila u području grada Hebrona koje se danas naziva Haram el-Halil (''Džamija prijatelja''). Danas u Hebronu uglavnom žive Palestinci čija je vjera islam. Budući da su patrijarsi praoci Izraela, onda je samo po sebi razumljivo što Židovi smatraju Haram el-Halil uistinu svetim mjestom i što žele imati uvijek mogućnost doći i pomoliti se na grobovima patrijarha. S druge strane, i Palestinci drže do tog svetišta uistinu puno i ne žele ga se nipošto odreći. Stoga se vrlo često događaju nemili, a katkad i tragični događaji na području Haram el- Halila. U svakom slučaju od velikog je značenja što je ostala sačuvana uspomena na važne biblijske događaje i osobe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Arheologija

POVEZANOST RADA